Eurostat je objavio preliminarne podatke za 2022. godinu koja pokazuje sliku europske ekonomije kroz strukturu veličine poduzeća. Tako smo doznali da je na području Europske unije prošle godine poslovalo čak 32 milijuna poduzeća, koja su zapošljavala oko 160 milijuna ljudi, a ostvarila su prihod od 38 tisuća milijardi eura.
Posebno je zanimljivo da velika većina poduzeća, njih 31,7
milijuna, odnosno 99 posto, spadaju u skupinu mikro i malih
poduzeća, koja zapošljavaju do 49 ljudi. U njima radi gotovo 79
milijuna ljudi, odnosno praktički polovica svih zaposlenih, što
znači da je malo poduzetništvo značajan generator zapošljavanja.
Prihod malih i srednjih poduzeća prošle godine iznosio je oko 12
tisuća milijardi eura, što je oko 32 posto ukupnog prihoda.
U Hrvatskoj i u EU mikro i mala poduzeća zapošljavaju
značajan udio radne snage
Prema klasifikaciji EU u srednje velika poduzeća spadaju ona s 50
do 249 zaposlenih i takvih je prošle godine bilo oko 247 tisuća,
odnosno manje od 1 posto. No, u njima je radilo oko 24,6 milijuna
ljudi, ili oko 15 posto zaposlenih u poduzećima na području EU,
te su ostvarila oko petine prometa – 6,8 tisuća milijardi eura.
Velikih poduzeća, s više od 249 zaposlenih, bilo je svega 53
tisuće, odnosno 0,2 posto od ukupnog broja. U velikim kompanijama
radilo je 35 posto zaposlenih, odnosno oko 56,5 milijuna ljudi,
te su ostvarila oko polovice ukupnih prihoda.
Sličnu sliku daju i podaci za Hrvatsku. Prema podacima FINA-e,
prošle godine u Hrvatskoj je bilo nešto više od 150 tisuća
poduzeća. Od te brojke, mikro poduzeća bilo je oko 135 tisuća –
blizu 90 posto.
Malih poduzeća bilo je oko 14 tisuća, ili oko 9 posto, srednjih
oko 1700 ili oko 1,2 posto te velikih oko 400 ili 0,3 posto.
Mikro poduzetnici zapošljavali su oko 27 posto zaposlenih,
odnosno oko 273 tisuće ljudi. U malim poduzećima radilo je oko
266 tisuća ljudi ili oko 26 posto, dok je preostalih 455 tisuća
radnika radilo u srednjim i velikim poduzećima.
Iz ovih brojki očito je da mala i srednja poduzeća igraju vrlo
veliku ulogu u europskoj i hrvatskoj ekonomiji, te da
zakonodavci, pri donošenju zakona i pravila moraju imati na umu
da će se oni odnositi i na njih. Jasno je da manja poduzeća
nemaju kapacitete, poput velikih kompanija, ispunjavati
komplicirane regulatorne zahtjeve.
Zakonodavci, kod donošenja propisa, moraju misliti na
mala poduzeća
Prije 15 godina EU je donijela Zakon o malim poduzećima – koji je
kasnije unaprjeđivan – a koji uključuje načelo “Think Small
First” odnosno “prvo misliti na male”, koje u središte
pozornosti, prilikom donošenja regulativa, stavlja mala i srednja
poduzeća. Želi se izbjeći da nova zakonska regulativa našteti,
odnosno oteža poslovanje malim poduzećima.
Na primjer, zbog nekog zakona mogu se povećati potrebna ulaganja.
Recimo, ako je zakonom propisano da svaka trgovina mora
imati organizirano prikupljanje ambalaže – to će biti veći teret
nekoj maloj, obiteljskoj trgovini, nego velikom trgovačkom lancu.
Osim toga, mala i srednja poduzeća imaju teži pristup
financiranju, često plaćaju veće kamate na kredite, u odnosu na
velika, što im poskupljuje ulaganja. S druge strane, zbog slabije
pozicije na tržištu, mala i srednja poduzeća imaju manju
mogućnost prebaciti eventualne povećane troškove poslovanja na
svoje kupce, u odnosu na veće konkurente.