Novac koji uplaćujemo u drugi mirovinski stup može se
naslijediti, ali postoji mnogo čimbenika koji utječu na nasljedna
prava. Evo tko i pod kojim uvjetima može naslijediti ušteđena
sredstva ili mirovinu iz drugog stupa.
Prvi mirovinski stup temelji se na načelu međugeneracijske
solidarnosti i služi za isplatu mirovine današnjih umirovljenika,
a drugi se bazira na kapitaliziranoj štednji. Štednja u drugom
stupu vodi se kao osobna imovina te u slučaju smrti osiguranika
može pod određenim uvjetima postati predmet nasljeđivanja.
Uvjeti nasljeđivanja mirovine ovise o životnoj dobi osiguranika i
modelu isplate mirovine, piše tportal.
Što ako osiguranik umre prije aktiviranja mirovine?
U slučaju da član obveznog mirovinskog fonda umre u radnoj dobi,
a članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu, ukupno
kapitalizirana sredstva nasljeđuju se prema Zakonu o
nasljeđivanju. Drugim riječima, nasljednici preminulog radnika
dobivaju mirovinsku štednju iz drugog stupa u cijelosti.
U rješenju o nasljeđivanju mora biti navedeno da iza umrloga
ostaju sredstva u drugom stupu i nasljednici ga moraju dostaviti
Regosu, nakon čega se pokreće postupak isplate.U slučaju da
članovi obitelji imaju pravo na obiteljsku mirovinu, model
prijenosa sredstava iz drugog stupa ovisi o dobi i radnom stažu
preminulog. Ako je preminuli osiguranik bio stariji od 55 godina
i dulje od 10 godina uplaćivao u drugi stup, prilikom
ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu članovi obitelji mogu
se odlučiti za kombiniranu mirovinu iz prvog i drugog stupa ili
prijenos ušteđevine iz drugog stupa u prvi, ovisno o tome koja im
je opcija povoljnija.
Ako član mirovinskog fonda umre prije ostvarenja navedenih
uvjeta, ukupno kapitalizirana sredstva iz drugog stupa prenose se
u državni proračun, a obiteljska mirovina određuje se na temelju
ukupnog mirovinskog staža preminulog osiguranika, kao da je bio
osiguran samo u sustavu obveznog mirovinskog osiguranja na
temelju generacijske solidarnosti.
Nasljeđivanje nakon aktiviranja mirovine
Nakon stjecanja prava na mirovinu i odluke o isplati kombinirane
mirovine pravo nasljeđivanja ukupno kapitaliziranih sredstava
traje još do trenutka preuzimanja rješenja i njenog aktiviranja.
Kako ovaj rok nije propisan, pravo nasljeđivanja u praksi se
moglo unedogled protegnuti, ali u najavljenim izmjenama
mirovinskih zakona, koje bi trebale stupiti na snagu početkom
iduće godine, taj se rok ograničava na dvije godine.
Prema prijedlogu zakonskih izmjena, osiguranik koji se odluči na
kombiniranu mirovinu ima dvije godine da preuzme rješenje i
sklopi ugovor s mirovinskim osiguravajućem društvom, a ako to ne
učini u razdoblju od dvije godine, ušteđena sredstva iz drugog
stupa prebacit će se u proračun te će mu HZMO obračunati mirovinu
samo iz prvog stupa.
Kada osiguranik jednom počne primati mirovinu iz drugog stupa,
jednokratno nasljeđivanje ušteđenih sredstava nije moguće, ali
postoji mogućnost nasljeđivanja mirovine u ovisnosti o modelu
isplate za koji se osiguranik odlučio.
Uz odabir mirovinskog osiguravajućeg društva, korisnici koji se
odluče na isplatu kombinirane mirovine iz prvog i drugog stupa
mogu odabrati jedan od četiri modela isplate mirovina:
pojedinačnu doživotnu, zajedničku doživotnu, pojedinačnu
doživotnu sa zajamčenim razdobljem i zajedničku doživotnu sa
zajamčenim razdobljem.
Četiri modela isplate
Većina osiguranika odlučuje se na pojedinačnu doživotnu
mirovinZajednička doživotna mirovina nešto je niža, ali ako
supružnik nadživi korisnika, supružniku se nastavlja isplata
mirovine iz drugog stupa do kraja njegova života.
Ako osiguranik izabere model isplate mirovine sa zajamčenim
razdobljem, a premine prije isteka razdoblja, njegovi nasljednici
imaju pravo na isplatu do kraja zajamčenog razdoblja. Nakon
isteka tog razdoblja završava obaveza isplate nasljednicima.
Kod pojedinačne doživotne mirovine sa zajamčenim razdobljem, koje
može biti od pet do 30 godina, u slučaju smrti korisnika tijekom
zajamčenog razdoblja mirovina se nastavlja isplaćivati odabranom
nasljedniku do kraja zajamčenog razdoblja.
U slučaju da korisnik mirovine nadživi zajamčeno razdoblje,
primat će i nadalje mirovinu, s obzirom na to da je ugovor o
mirovini u obveznom mirovinskom osiguranju doživotan ugovor,
odnosno mirovinsko osiguravajuće društvo ima obavezu isplate
mirovine i nakon proteka zajamčenog razdoblja, piše tportal.
Kod zajedničke doživotne mirovine sa zajamčenim razdobljem, u
slučaju smrti korisnika mirovina se nastavlja isplaćivati
supružniku, a ako i supružnik premine tijekom zajamčenog
razdoblja, mirovina se nastavlja isplaćivati odabranom
nasljedniku do kraja zajamčenog razdoblja.
Kod ovog modela postoji i zakonska obaveza za to kada se one
moraju ugovoriti. Primjerice, kada bračni drug u trenutku
ugovaranja mirovine ima navršenih 50 godina, a nema vlastitih
prihoda, tada korisnik mora ugovoriti zajedničku mirovinu. Tada,
ako nositelj mirovine umre, mirovina pripada njegovom bračnom
drugu.