Lažna dokumentacija te sukob interesa i dodjeljivanje posla preko veze načini su kako se u Hrvatskoj zloupotrebljavao europski novac, objavio je Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF), piše u subotu Večernji list.
Lani su pronađene tri nepravilnosti, a OLAF je posebno
apostrofirao dvije koje ilustriraju kako korisnici
pokušavaju prevariti domaće i institucije EU.
Prvi slučaj odnosio se na gradnju vinarije vrijedne tri
milijuna eura i pokazao kako se manipulacija ili zaobilaženje
postupaka nabave često koristi za skrivanje sukoba interesa. U
fokusu istrage OLAF-a bio je projekt koji je sufinancirao
Europski fond za jamstva u poljoprivredi preko kojega je tvrtki
dodijeljeno nešto više od 1,3 milijuna eura. Ni prema nacionalnom
ni prema zakonu EU tvrtka nije bila dužna objaviti poziv za
nadmetanje za odabir izvođača radova. Međutim, nacionalno
zakonodavstvo zabranjuje korisnicima odabir izvođača ako postoji
sukob interesa, posebno kad postoje osobne ili poslovne veze
između tvrtke korisnice i izvođača, kao i između njihovih
vlasnika.
Istraga OLAF-a pokazala je da su ta pravila ignorirana: tvrtka
korisnica dodijelila je ugovor o građenju eura tvrtki bez
zaposlenih, koja je potpisla podugovor s tvrtkom u vlasništvu
sina vlasnika tvrtke korisnice. OLAF je otkrio da je jedina svrha
ovog manevra bila sakriti očigledni sukob interesa. Nakon
zatvaranja istrage, OLAF je dao preporuke Generalnoj upravi EK za
poljoprivredu i ruralni razvoj da povrati puni iznos od nešto
više od 1,3 milijuna eura, kao i DORH-u za pokretanje kaznenog
postupka protiv korisnika, izvođača i podizvođača. Generalnoj
upravi dao je i preporuku da se pozabavi administrativnom
slabosti u Hrvatskoj agenciji za plaćanja za poljoprivredu,
ribarstvo i ruralni razvoj.
Izrada lažne dokumentacije kako bi se prikrio nedostatak
odrađenog posla još je jedna metoda prijevare. Jedna je tvrtka
vodila tri projekta sufinancirana kroz Instrument za
pretpristupnu pomoć (IPA) i Europski socijalni fond (ESF), a
svrha im je bila pružanje usluga rehabilitacije osobama s
mentalnim i tjelesnim problemima u ruralnim područjima s
ograničenim pristupom socijalnim uslugama. OLAF je otkrio da je
samo sedam posto ukupnih troškova posla izvedeno u nekoj od
aktivnosti, te da stopa završetka nikada nije bila veća od 50
posto, unatoč zahtjevima tvrtke za naknadu za 100 posto posla
potkrijepljenom lažnom dokumentacijom prema kojoj je cijeli posao
bio završen.
OLAF je preporučio da Glavna uprava EK za zapošljavanje,
socijalna pitanja i inkluziju povrati puni iznos od 562.956 eura,
te je dao preporuku DORH-u da pokrene kazneni postupak, piše
Večernji list.