Gotovo 30 posto tvrtki u Hrvatskoj u prošloj godini nije imalo zaposlenih - od 136.260 poduzetnika takvih je bilo 40.098 ili 29,4 posto
Od ukupnog broja poduzetnika bez zaposlenih u 2019. godini, njih
35.940 je redovno poslovalo, 1810 je bilo u likvidaciji, a 2.348
u stečaju, ističu iz Fine u analizi poslovanja poduzetnika bez
zaposlenih, dodajući da je s dobiti poslovalo njih 18.300, a
21.798 s gubitkom.
Njihov udio u ukupnom broju poduzetnika je 29,4 posto, no u
odnosu na druge pozitivne pokazatelje, udio poduzetnika bez
zaposlenih u ukupnim prihodima je 2,5 posto, u rashodima 2,8
posto, a u dobiti 8,5 posto.
S druge strane, udio u ukupnom gubitku im je 32,2 posto, s tim da
su poslovali s gubitkom razdoblja u iznosu od 5,7 milijardi kuna.
Po podacima Fine, najveći broj poduzetnika bez zaposlenih bio je
u djelatnosti trgovine (8157), stručnim, znanstvenim i tehničkim
djelatnostima (5912) i građevinarstvu (4497).
Poduzetnici bez zaposlenih u djelatnosti trgovine ujedno su u
prošloj godini ostvarili i najveće ukupne prihode (4,4 milijarde
kuna), a slijede oni u poslovanju nekretninama (3,9 milijardi
kuna) te poduzetnici iz područja stručnih, znanstvenih i
tehničkih djelatnosti (3,2 milijarde kuna).
Promatrano na razini područja djelatnosti, poduzetnici bez
zaposlenih lani su iskazali neto gubitak u 14 područja
djelatnosti, dok su u sedam područja djelatnosti poslovali
pozitivno.
Ukupan rezultat svih poduzetnika bez zaposlenih bio je također
negativan i iznosio je 1,5 milijardi kuna neto gubitka. Najveći
neto gubitak iskazali su poduzetnici u djelatnosti trgovine (1,1
milijardu kuna), zatim u građevinarstvu (938,7 milijuna kuna),
dok su na trećem mjestu poduzetnici u prerađivačkoj industriji
(266,1 milijun kuna). Nadalje, najmanji neto gubitak iskazali su
poduzetnici bez zaposlenih u djelatnosti ostale uslužne
djelatnosti (3,6 milijuna kuna), pokazala je analiza Fine.
Također je pokazala da su, promatrano na razini županija,
poduzetnici bez zaposlenih iskazali neto dobit u četiri županije,
a neto gubitak u svim ostalim županijama.
Neto dobit u Gradu Zagrebu je tako iznosila 652,4 milijuna kuna,
u Varaždinskoj županiji 14,1 milijun kuna, Zagrebačkoj županiji
10,7 milijuna kuna te Virovitičko-podravskoj županiji, 380 tisuća
kuna.
Najveći neto gubitak poduzetnika bez zaposlenih iskazan je u
Splitsko-dalmatinskoj županiji i iznosio je 888,8 milijuna kuna.
Odmah iza slijede poduzetnici bez zaposlenih Istarske županije
(479,3 milijuna kuna), Primorsko-goranske (167,3 milijuna kuna),
Osječko-baranjske (155,1 milijun kuna) i Vukovarsko-srijemske
županije (120 milijuna kuna).
Prema oblicima vlasništva, najveći broj poduzetnika bez
zaposlenih bio je u privatnom vlasništvu (39.660 ili 98,9 posto).
Poduzetnici bez zaposlenih u ostalim oblicima vlasništva imaju
1,1 posto udjela u ukupnom boju poduzetnika bez zaposlenih – u
državnom vlasništvu je lani bilo 123 poduzetnika bez zaposlenih,
u zadružnom 253 i u mješovitom 62.
Poduzetnici bez zaposlenih u svim oblicima vlasništva iskazali su
neto gubitak, a najveći je iskazan kod onih u privatnom
vlasništvu i to u iznosu od 1,3 milijarde kuna, pokazala je
analiza Fine.
Prema ukupnom prihodu u 2019. godini među poduzetnicima bez
zaposlenih najbolji poduzetnik je Adriatic d.d. u stečaju iz
Splita, a prema kriteriju neto dobiti Cervesia Zagreb d.o.o.
Tvrtka Adriatic lani je imala ukupni prihod od 324 milijuna kuna,
dok je Cervesia Zagreb imala ukupni prihod od 231,9 milijuna kuna
i neto dobit od 231,7 milijuna kuna, pokazuju podaci iz Finine
analize.
