Nevjerojatna je količina hrane koju Hrvati bacaju. Među bačenim namirnicama su često i one kojima istekne rok trajanja, no još su dobre za konzumaciju.
Smežuranu mrkvu na kakvu smo naletjeli u socijalnom dućanu netko
bi možda bacio, a čevapčiće se ne bi usudio pripremiti. No,
to je nečiji današnji ručak. 40-ak obitelji svakoga dana navrati
u socijalni dućan po hranu. Hrana kojoj je istekao rok
– ne smije se donirati, no ona pred samim istekom roka trajanja
– sigurna je za korištenje.
“To je voće i povrće koje možda nije trgovačkim lancima
prihvatljivo za prodaju. Ako se možda desi salata oni prvi
listovi da su možda malo uveli, mi to ovdje odmah saniramo”,
kaže Nina Tenjer, Humanitarni odjel Crvenog križa.
Hrana poput mesa, jaja i mliječnih proizvoda s oznakom
‘upotrijebiti do’ najrizičnija je za upotrebu nakon
otisnutog datum, no ništa se ne bi trebalo dogoditi ni nekoliko
dana nakon toga.
“Ukoliko želite konzumirati proizvod jer nekako vam se čini
naizgled i samim mirisom i okusom da nema nikakvih značajnih
promjena, možete se osigurati dodatno tako da termički obradite
samu namirnicu”, kaže Karmen Matković Melki,
nutricionistica.
Namirnice s oznakom “najbolje upotrijebiti do” puno su sigurnije
za dulju upotrebu i nakon isteka. Tako da, primjerice,
tjesteninu, šećer, konzerve, a ni povrće ne treba otpisati na
prvu.
Istraživanje Hrvatske agencije za hranu pokazuje da 77 %
ispitanika neće pojesti hranu nakon isteka roka trajanja, dvije
trećine ne razlikuje oznake “upotrijebiti do” i “najbolje
upotrijebiti do”, no polovina ih ipak ne baca hranu.
Boljom organizacijom hladnjaka i racionalnijom kupnjom, u
konačnici ćemo manje morati vagati je li nešto još uvijek jestivo
ili nije.
