Dijagnoza - ''turistifikacija"! Ovaj trend već poprilično ide na živce domaćem stanovništvu, kao npr. u Veneciji koja je okupirana tisućama gostiju koji na nekoliko sati silaze sa svojih kruzera i paraliziraju grad.
Vrhunac je turističke godine. U Bangkoku, na Sredozemlju ili
na mnogobrojnim kruzerima milijuni turista provode godišnji
odmor. No ne radi se više samo o jedinom odmoru u godini. U
Njemačkoj, prema podacima Općeg njemačkog automobilskog kluba
(ADAC) u međuvremenu svaki treći građanin dva puta u toku
jedne godine putuje na odmor. Svaki šesti putuje i više od
dva puta godišnje na odmor. Trend nekoliko godišnjih
putovanja nije ograničen samo na Njemačku.
Globalna eksplozija broja turista povezana je s povećanim
brojem letova u niskobudžetnom sektoru s jedne strane i
činjenicom da si sve više ljudi diljem svijeta može priuštiti
odlazak na putovanja, kao što je to slučaj s Kinom, s druge
strane. Dok si je 1995. diljem svijeta putovanje moglo
priuštiti 531 milijun ljudi, prošle godine se ta
vrijednost popela na 1,3 milijarde.
Svijet je selo
Bilo da se radi o “backpack” putovanju kroz Južnu Ameriku,
ronjenju na Filipinima ili “all inclusive” odmoru u
Turskoj: zahvaljujući jeftinim letovima, Airbnb-u, povoljnim
automobilima za iznajmljivanje, današnjim turistima je gotovo
sve moguće. I još jedan aspekt igra važnu ulogu:
“Činjenica da prijatelji i poznanici praktički live
preko Instagrama ili Facebooka mogu pratiti na kojem dijelu
svijeta se upravo nalazimo, mogu pratiti naše putovanje, vrlo
je važna”, kaže Tim Freytag, profesor za humanu
geografiju sa Sveučilišta u Freiburgu. “Putovanja su postala
sastavni dio našeg predstavljanja svijetu. Ponekad se stječe
dojam da se cilj putovanja bira isključivo prema tomu koliko
je prikladan za predstavljanje na Instagramu”, kaže
Freytag.
Dijagnoza: “turistifikacija”
Ovaj trend već odavno poprilično ide na živce domaćem
stanovništvu, kao npr. u Veneciji koja je okupirana tisućama
gostiju koji na nekoliko sati silaze sa svojih kruzera i
paraliziraju grad. Na Majorci su građani prošle godine i
prosvjedima pokazali što misle o prepunim plažama, nedostatku
vode i stambenog prostora i pijanim turistima.
Posebno je pojačan turizam u gradovima što, kako objašnjava
Freytag, sa sobom donosi manjak stambenog prostora u
pojedinim četvrtima. I lokalne uslužne djelatnosti se
prilagođavaju najezdi turista.
U nekim dijelovima Berlina je lakše pronaći suvenirnicu nego
pekaru. “Takozvana turistifikacija ima
sličan efekt kao i tzv. gentrifikacija (podizanje cijena
stanova u jednoj četvrti uslijed promjene strukture
stanovništva, op.ur.). Siromašniji stanovnici bivaju
potisnuti, čitavi dijelovi grada postaju
jednolični”, kaže Freytag.
Tipično njemački?
“Turist uništava ono što traži u trenutku kada to i
pronađe”, primijetio je još krajem pedesetih godina
prošlog stoljeća njemački pisac Hans Magnus Enzensberger.
More turista oduzima autentičnost kulturnim spomenicima: ta
teorija za profesora Freytaga ne funkcionira u potpunosti.
“Dio autentičnosti se uvijek gubi no sve ovisi o
gledištu promatrača: dok za njemačkog promatrača dvorac
Neuschwanstein zbog mora turista u međuvremenu djeluje poput
kulise, za posjetitelje s dalekog istoka se radi o posebno
autentičnom, tipično njemačkom ili bavarskom
mjestu”, kaže Freytag.
Na uštrb okoliša
I na kraju ne treba zaboraviti posljedice po okoliš. Prema
podacima kojima raspolaže znanstvenik Jürgen Schmude, turizam
je odgovoran za oko pet posto globalnih štetnih emisija koje
time utječu i na klimatske promjene. “Posebno dolasci
i odlasci avionom skrbe za rastuće emisije ugljičnog
dioksida.” Kako tvrdi ovaj stručnjak za
turizam, dodaci cijeni karata, kojima putnici mogu
“neutralizirati” negativni ekološki učinak svog putovanja, se
gotovo i ne koriste. I na samom licu mjesta turisti nanose
štetu okolišu kroz stvaranje otpada, povećanu potrošnju
vode ili neoprezno ronjenje. Kruzerski turizam pripada u
štetnije oblike turizma, smatra ovaj profesor sa Sveučilišta
Ludwiga Maximiliana u Münchenu.
Turizam u Europi cvjeta
Na kraju ostaje pitanje: kako se suprotstaviti štetnom
turizmu? “Nema tu nekog opće primjenljivog koncepta.
Političari i branša moraju uvijek imati na oku kritičnu
granicu izdržljivosti za svoj grad ili regiju. Protumjere bi
mogle biti jača koncentracija na predsezonu ili jednostavno
ograničenje broja kreveta”, kaže Schmude.
Na izazove budućnosti nema nitko odgovora. 2030. bi se broj
globalnih turista mogao udvostručiti. Unatoč alarmantnim
prognozama, znanstvenici poput Freytaga odbijaju gledati na
turizam samo kroz pesimistični rakurs. “Ova branša još uvijek
djeluje pozitivno na procese poput približavanja kultura ili
privredni razvoj pojedinih regija.”
Tu naravno ostaju i “blage” alternative. Kako bi bilo da se
sljedeći odmor ne provede u turističkom resortu na drugom
kraju svijeta nego na planinarenju kroz šume u okolici
Piše: Ines Eisele/DW
