Obalni dio Hrvatske tradicionalno je okrenut moru koje ima iznimnu gospodarsku važnost za te krajeve, ali i za cijelo hrvatsko gospodarstvo. Potrebna nam je međunarodna suradnja ako želimo izvući najviše iz tog ogromnog resursa, objašnjava direktor Županijske komore Zadar Denis Ikić.
Prema posljednjem izvješću Europske komisije iz lipnja ove godine
plava ekonomija bilježi kontinuirani rast. S prometom od 566
milijardi eura, sektor generira 174 milijardi eura dodane
vrijednosti i stvara radna mjesta za gotovo 3,5 milijuna ljudi.
Prema projekcijama trebala bi rasti dvostruko brže od ostatka
gospodarstva do 2030. Za Europu to znači i promet od gotovo
bilijun eura.
Plavo gospodarstvo predstavlja sve gospodarske aktivnosti
povezane s oceanima, morima ili obalnim područjima s ciljem
jačanja ekonomskog rasta i razvoja, povećanja radnih mjesta i
poboljšanja životne sredine uz istovremeno očuvanje eko sustava.
Obuhvaća sektore kao što su ribarstvo, brodogradnja i turizam,
kao i industrije u nastajanju, primjerice energiju oceana i
biotehnologiju.
Obalni dio Hrvatske tradicionalno je okrenut moru koje ima
iznimnu gospodarsku važnost za te krajeve, ali i za cijelo
hrvatsko gospodarstvo. “Danas je nužno da svi dionici
tzv. plavog gospodarstva, od turističkog sektora preko ribarstva
pa do akvakulture, dugoročno zajedno rade na očuvanju čistoće i
bogatstva mora kako bi izvukli maksimalnu ekonomsku korist,
pazeći da dodatno ne naruše njegovu prirodnu ravnotežu. No, plavo
gospodarstvo treba se integrirati ne samo kroz sektore, već i
kroz različite države i regije. Potrebna nam je međunarodna
suradnja ako želimo izvući najviše iz tog ogromnog
resursa”, objašnjava direktor Županijske komore Zadar
Denis Ikić.
Iako je u Hrvatskoj prošle godine ukupan ulov i uzgoj morske ribe
i drugih morskih organizama pao za 2 posto u odnosu na prethodnu
godinu, na 83.318 tona, ohrabruje činjenica da je sektor
ribarstva i marikulture prepoznao važnost međunarodne suradnje i
sve se više okreće iskorištavanju EU sredstava kako bi podigao
konkurentnost.
Županijska komora Zadar tako je nositelj EU projekta Blue boost,
vrijednog 1,5 milijuna eura, koji je usmjeren na jačanje
marikulture, a cilj mu je poticanje, treniranje i financiranje
inovacija unutar sektora Plavog rasta u jadransko-jonskom
području. “U sklopu projekta dodijelit će se inovacijski vaučeri
u pojedinačnom iznosu od 9 tisuća eura za ukupno pet plavih
tvrtki iz svakog projektnog područja. Javni natječaj objavit će
se u listopadu ove godine, a aplicirati mogu poduzetnici iz
Zadarske županije”, pojašnjava Ikić.
Osim projekta Blue boost, u kojemu je nositelj, ŽK Zadar
sudjeluje i kao partner u još dva projekta EU koja se odnose na
tzv. plavo gospodarstvo: 4helix+ i Mistral. Projekt 4helix+
usmjeren je na poticanje i financiranje inovacija unutar sektora
Plavog rasta u području Mediterana (MED).
Cilj projekta je smanjiti jaz između osam mediteranskih
regionalnih pomorskih klastera kroz razmjenu znanja među tvrtkama
i njihovu suradnju s kulturnim i kreativnim industrijama.
Poticanje inovacija (u plavim tradicionalnim sektorima i
sektorima u nastajanju) trebalo bi se postići uspostavljanjem
digitalnih platformi, organizacijom međunarodnih B2B sastanaka i
regionalnih informativnih dana te dodjelom vaučera za inovacije.
Inovacijskom vaučer shemom dodijelit će se 480 tisuća eura za
najmanje 48 projekata iz sektora plavog gospodarstva, a javni
natječaj trebao bi biti objavljen u ožujku 2019. godine. Cilj
Mistrala je osnažiti transnacionalno partnerstvo sastavljeno od
osam zemalja kako bi znanje o moru i održivu inovaciju učinili
ključnim pokretačima plavog rasta, podržali mediteranske klastere
kako bi postali izvrsni posrednici znanja za rastuće plavo
gospodarstvo i stvorili i proveli održive razvojne putanje
usklađene sa strategijama pametne specijalizacije mediteranskih
regija. Naime, Mediteran trenutno zaostaje za EU prosjekom u
učinkovitosti inovacija zbog nedostatka suradnje.
“S obzirom na značaj marikulture i ribarstva za
gospodarstvo Zadarske županije, doprinos ovakvih i sličnih
projekata iznimno je velik. Time direktno jačamo konkurentnost
tvrtki iz sektora plavog gospodarstva“, pojašnjava Ikić,
dodajući kako je Županijska komora Zadar referentna točka za sve
informacije i pomoć poduzetnicima pa tako i za apliciranje na
spomenute natječaje.
Ikić objašnjava i kako je preduvjet za razvoj marikulture bila
uspostava integralnog upravljanja obalnim područjem, a kao
podloga za pokretanje tog procesa još 2003. godine izrađena je
Studija korištenja i zaštite mora i podmorja Zadarske županije,
prva takva u RH, koja je uključena i u županijski Prostorni plan.
“Rezultat ovakvog sustavnog i promišljenog pristupa u
cilju valorizacije pomorskog dobra, kao prostora čija je namjena
utvrđena prostorno-planskom dokumentacijom, omogućuje
poduzetničku inicijativu i ostvarivanja pretpostavki za
zapošljavanje i gospodarski rast na području Zadarske županije, i
to na način koji će osiguravati primjereno održavanje i zaštitu
pomorskog dobra“, rekao je Ikić.
