Otok Vir u lipnju daleko nadmašio prošlogodišnje turističke brojke: lipanjska noćenja u 2018. godini jača su za 64,3 posto, a dolasci za 48,3 posto. U lipnju je ostvareno 275.996 noćenja i 23.365 dolazaka, a velika turistička četvorka su Slovenci, Nijemci, Mađari i Česi.
Prava turistička “žetva” noćenja i dolazaka prema očekivanjima i
trendovima od početka godine dogodila se na Viru u lipnju: noćilo
je ukupno 275.996 gostiju iz gotovo 70 zemalja svijeta, a
turističke dolaske ostvarilo je 23.365 turista.
Ove virske brojke iz sustava eVisitor u značajnoj mjeri
nadmašuju prošlogodišnje koje su bile rekordne – lipanjska
noćenja u 2018. godini jača su za 64,3 posto (lani 167.975
noćenja), a dolasci za 48,3 posto (lani 15.752). Iako još ne
baratamo usporednim podacima, ovo su bez sumnje najjače brojke
povećanja dolazaka i noćenja u Hrvatskoj, jer dosadašnji
nacionalni prosjek nije veći od 38 posto, što je po prilici i
očekivana godišnja gornja granica za sve veće i značajnije
turističke destinacije.
Da vidimo kako izgleda “krvna slika” dolazaka i noćenja: domaći
gosti dominirali su noćenjima na Viru s 58,5 posto (161.387
noćenja), što je u okvirima prošlogodišnje statistike koja je
zabilježila gotovo isto – 57,8 posto domaćih noćenja u lipnju. U
odnosu na prošlu godinu, porast noćenja domaćih gostiju odgovara
općenitom statističkom porastu noćenja: ovogodišnji lipanj
nadmašio je lanjski za 66,2 posto.
Inozemni gosti, prije svih Slovenci, Nijemci, Mađari i Česi kao
lipanjska velika četvorka virskog turizma, u turističkom prometu
izraženom noćenjima sudjelovali su sa 41,5 posto (114.609
noćenja), odnosno bili su na statističkoj razini prosjeka
prošlogodišnjeg lipnja (42,2 posto s 70.857 noćenja). Svoja su
noćenja inozemni turisti na Viru povećali za 61,8 posto, što
također približno odgovara brojkama povećanja noćenja kod domaćih
(66,2 posto).
Najviše je noćilo Slovenaca sa 33.873 ostvarenih noćenja, ili
29,6 posto od svih noćenja stranih turista. Slijede Nijemci
(20.307 ili 17,7 posto), Mađari (16.880 ili 14,7 posto), Česi
(10.330 ili 9 posto), Poljaci (7.521 ili 6,6 posto), Austrijanci
(6.501 ili 5,7 posto), Slovaci (5.861 ili 5,1 posto), Bosanci i
Hercegovci (5.721 ili 5 posto), Šveđani (1.635 ili 1,4 posto) i
Srbi (986 ili 0,86 posto), kao povratnici u virski “top 10”. U
ovu skupinu možemo ubrojiti još i Švicarce su ostvarili samo pet
noćenja manje od desetih Srba (981), a Ukrajinci (457), Talijani
(403) te pogotovo Nizozemci (294) i Amerikanci (293) predvode
inozemne turiste s mnogo manje noćenja.
Ostanimo još malo na noćenjima: rekorderi povećanja noćenja u
lipnju su Šveđani sa 118,3 posto noćenja više nego 2017. godine
(sada 1.635, lani 749), ali su zapravo Slovenci sa 101 posto
povećanja i velikim brojkama, uz domaće goste, suštinski odradili
statistiku lipnja (sada 33.873, lani 16.849). Tu možemo ubrojiti
i Mađare s povećanjem od 102,2 posto (16.880 ovaj lipanj,
prošlogodišnji 8.347), a vrijedi zabilježiti kako su značajniji
porast noćenja ostvarili Talijani (72,2 posto), Austrijanci (70,2
posto), Česi (69,6 posto) i Srbi (57,5 posto).
Ako su domaći više noćili (58,5 posto), stranci su ostvarili
bolje turističke brojke u kategoriji dolazaka: ukupno je
zabilježeno 13.214 dolazaka gostiju iz inozemstva (56,6 posto), s
povećanjem dolazaka za 51,6 posto u odnosu na prošlogodišnji
lipanj (lani 8.719). Hrvati su također više dolazili na Vir
tijekom ovogodišnjeg lipnja; došlo ih je 10.151 (43,4 od ukupnih
dolazaka), ili za 44,3 posto više nego u prošlogodišnjem lipnju.
Redoslijed najjačih nacija u dolascima ponešto je drukčiji nego
kod noćenja, ali spomenuta velika emitivna virska četvorka nije
ugrožena: najviše dolazaka imali su Slovenci (2.557 ili 19,4
posto od svih dolazaka stranih turista). Drugi su Mađari (2.541
ili 19,2 posto), potom Nijemci (1.827 ili 13,8 posto), Česi
(1.659 ili 12,6 posto), Slovaci (1.173 ili 8,9 posto), Poljaci
(1.138 ili 8,6 posto), Bosanci i Hercegovci (873 ili 6,6 posto),
Austrijanci (549 ili 4,2 posto), Šveđani (167 ili 1,26 posto) te
Srbi (93 ili 0,7 posto). Povećanja dolazaka pri usporedbi s
lanjskim lipnjem najizraženija su kod Čeha (89,2 posto), potom
Mađara (87,3 posto), Šveđana (83,5 posto), Poljaka (70,1 posto),
Slovaka (60,5 posto), Austrijanaca (56,4 posto) i Slovenaca (46,7
posto).
S ovim brojkama noćenja i dolazaka u lipnju dobivamo i jako
dobrih 11,8 prosječnih noćenja po dolasku, a kako nam tek
predstoje najjači turistički mjeseci u srpnju i kolovozu – brojke
će na otoku rekorderu dodatno rasti.
SRBI SMANJILI DOLASKE, ALI ZNATNO POVEĆALI
NOĆENJA
Zanimljivo je kako je državljana Bosne i Hercegovine ovog lipnja
bilo gotovo “u dlaku” isto kao lani; ove godine došlo je 873
Bosanaca i Hercegovaca, a prošle godine jedan manje – 872. Zato
su sada nešto više noćili: imali su 5.721 ostvareno noćenje (lani
5.470), odnosno 6,55 noćenja po dolasku (lani 6,27).
Jedini pad dolazaka kod deset turistički najjačih nacija na Viru
zabilježili su Srbi (93 sada, lani 103 ili za 10,8 posto manje),
ali su i oni povećali boravak na otoku: ostvarili su 986 noćenja
(lani 626), što je 57,5 posto više nego u lipnju 2017., odnosno
prošlogodišnjih prosječnih 6,07 noći na Viru ovog su lipnja
uvećali na čak 10,6 noćenja po dolasku.
VIR JE KRALJ NEKOMERCIJALNOG SMJEŠTAJA
Virski turistički kolač ovako je raspodijeljen u kategorijama
komercijalnog i nekomercijalnog smještaja: u komercijalnom je
ostvareno 60.976 noćenja (stranci 52. 185 noćenja ili 85,6 posto)
i 10.260 dolazaka (stranci 8.735 ili 85,1 posto), dok su u
nekomercijalnom dominirali domaći turisti; od 13.105 dolazaka
Hrvati su ostvarili 8.626 (65,8 posto) te 152.596 noćenja od
215.020 ukupno (70,9 posto).
Sve skupa, na nekomercijalni turistički smještaj izražen
noćenjima na Viru – kao najjačoj hrvatskoj turističkoj
destinaciji u ovoj kategoriji i prošlogodišnjem rekorderu –
otpada 77,9 posto, dok nekomercijalni turistički smještaj izražen
dolascima čini 56,1 posto od ukupnog smještajnog prometa na
području otoka Vira.
