Ministri financija eurozone dogovorili su uvjete izlaska Grčke iz njezina trećeg programa pomoći, te posljednji paket pomoći od 15 milijardi eura, potvrdio je predsjednik eurogrupe Mario Centeno u petak
“Povijesni dogovor” postignut je pred kraj trećeg programa
pomoći u kolovozu. Dogovor bi trebao osnažiti povjerenje ulagača
tako što će ih uvjeriti da je dug zemlje održiv te da Atena neće
popustiti u reformama povratkom na tržište kapitala.
“To je to. Uspjeli smo obaviti i meko spuštanje ove duge i
složene prilagodbe”, rekao je Centeno.
Europski povjerenik za gospodarstvo Pierre Moscovici je rekao da
je postizanje ovog “izvanrednog” dogovora od povijesnog
značaja.
“Grčka je kriza večeras završila”, rekao je.
Grčki ministra financija Euklid Cakalotos je rekao da je njegova
vlada “zadovoljna” sporazumom koji je okončao osam godina
stezanja remena i reformskih mjera.
“No ova vlada ne zaboravlja i neće nikada zaboraviti što je grčki
narod morao proći tijekom tih osam godina i znamo da (…) moramo
osigurati da vrlo skoro grčki narod vidi konkretne rezultate ovog
dobrog dogovora”, rekao je.
Po sporazumu dogovorenom tijekom šest sati teških pregovora
europski će zajmodavci Grčkoj, među ostalim, za deset godina
produljiti rokove isplate velikog dijela starijih zajmova.
S posljednjom tranšom pomoći od 15 milijardi eura Grčka će
osigurati pokrivanje svojih financijskih potreba 22 mjeseca
nakon kraja programa pomoći u kolovozu.
Atena će nakon izlaska iz programa biti pod mehanizmom pojačanog
nadzora Europske komisije koji predviđa kvartalna izvještavanja o
financijskom stanju Grčke i napretku u ispunjavanju obveza nakon
programa.
Cakalotos je napomenuo da su sve obveze već dio vladina plana za
rast ili su preostale iz sadašnjeg programa pomoći.
“Nisu uvedeni nikakvi novi uvjeti”, istaknuo je.
Francuski ministar financija Bruno LeMaire je rekao da je
“pitanje grčkog duga iza nas”.
“Vlada i grčki narod su obavili vrlo dobar posao”, rekao je
njemački ministar financija Olaf Scholz uoči sastanka.
Grčka je u osam godina dobila više od 273 milijarde eura pomoći
svojih vjerovnika, eurozone i Međunarodnog monetarnog fonda
(MMF), kroz tri programa pomoći. Od toga su europski kreditori
osigurali 241,6 milijardi eura.
Grčka i njeni europski kreditori su 2015. u okviru Europskog
stabilizacijskog mehanizma dogovorili treći paket pomoći vrijedan
86 milijardi eura.
Grci su zauzvrat morali provesti više stotina reforma, nerijetko
bolnih, napose radi ozdravljenja svojih javnih financija.
Rast BDP-a u 2017. dosegnuo je 1,4 posto i trebao bi biti veći
ove (1,9 posto) i iduće godine (2,3 posto). Grčka istodobno
bilježi i proračunski višak od 0,8 posto a 2009. je imala deficit
15,1 posto.
