Hrvatska je zainteresirana za uspostavu izravne zračne linije prema Kini, a kineska strana, uz Pelješki most, iskazuje interes za zadarsku i riječku luku, kazao je državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Tomislav Mihotić.
Na četvrtom ministarskom sastanku Kine i 16 zemlja središnje i
istočne Europe (CEEC), održanom u četvrtak u kineskom gradu
Ningbou, naglasak je stavljen na izravnu suradnju s Kinom, naveo
je Mihotić u razgovoru za Hinu nakon tog sastanka.
“U ovom trenutku ta suradnja odnosi se na nekoliko projekata.
Prije svega tu je Pelješki most, gdje je po prvi put jedna
kineska komanija na javnom natječaju dobila projekt koji se
financira sredstvima EU-a”, rekao je.
Po njegovim riječima, Kina je dobivanjem tog projekta dobila
priliku da se uključi na EU tržište vezano za realizaciju i
drugih velikih infrastrukturnih projekata koji će u budućnosti
biti najvećim dijelom financirani sredstvima iz EU fondova.
“Očekujemo da u roku od 70 dana nakon potpisa ugovora oni dođu na
gradilište i započnu radove”, naglasio je Mihotić.
Ugovor za izgradnju mosta kopno-Pelješac s pristupnim cestama,
vrijedan 2,08 milijardi kuna (bez PDV-a) potpisan je 23. travnja,
između predstavnika Hrvatskih cesta i kineskog konzorcija China
Road and Bridge Corporationk, a 85 posto prihvatljivih troškova
financira se iz EU sredstava
Mihotić je naglasio da je kineska strana zainteresirana i za
ulazak u suvlasništvo Luke Zadar.
“Luka Zadar ovih dana potpisuje ugovor s kineskim partnerima o
suvlasništvu. To je za kinesku stranu logistička točka preko koje
bi širili svoju trgovinu ne samo na hrvatsko, već i europsko
tržište”, naveo je Mihotić.
Kineski investitori planiraju ući u vlasništvo zadarske luke te u
prvoj fazi uložiti 215 milijuna kuna.
Interes za suradnju Kina iskazuje i za Luku Rijeka, kaže Mihotić.
“Najavili smo im da će uskoro biti objavljen tender za terminal u
Luci Rijeka, koji će se moći preuzeti u koncesiju. Sasvim sigurno
će i kineske firme biti zainteresirane”, smatra Mihotić i navodi
da su se o tome raspitivali i u najvećoj kineskoj luci, Ningbou.
Dodao je da je Hrvatska iskazala interes za uspostavu izravne
zrakoplovne veze s Kinom, što bi pridonijelo povećanju dolazaka
turista u Hrvatsku s tog golemog tržišta. “I druge zemlje
središnje i istočne Europe pokazale su interes za time. Naša je
želja da se to ostvari. Pokušat ćemo vidjeti koje su kompanije
zainteresirane da to realiziraju”, istaknuo je.
Predstavljena ponuda 18 hrvatskih tvrtki
Ministarski sastanak Kine i CEEC zemalja održan je u sjeni
mogućeg trgovinskog rata između SAD-a i Kine.
“Brine nas mogući trgovinski rast između Kine i SAD-a. Želimo
suradnju s oba ta velika tržišta tako da moramo pronaći način da
ta suradnja nastavi funkcionirati i dalje”, naveo je Mihotić.
Uz taj sastanak, u Ningbou je otvoren i CEEC Expo 2018, na kojem
se predstavljaju tvrtke iz zemalja središnje i istočne Europe.
Ove godine na toj su izložbi predstavljeni proizvodi 18 hrvatskih
tvrtki, a najviše su pritom zastupljene one iz Istarske županije.
Tvrtke su predstavile domaće prehrambene proizvode, vina i
kozmetičke preparate.
Hrvatske tvrtke predstavljaju se na kineskom tržištu već četvrtu
godinu zaredom, a kako ističu iz HGK, njihov interes svake je
godine sve veći.
Ningbo – vrata za ulazak na kinesko tržište
Smješten između unutrašnjosti Kine i obalnog dijela, Ningbo je
glavno transportno središte te zemlje s dobro razvijenom mrežom
autoputa, željeznice, zračnog i brodskog prometa. S godišnjim
brodskim prijevozom iznad milijardu tona tereta, već devet godina
je najzaposlenija teretna luka u svijetu.
Uz razvoj luke i transporta te jake industrijske baze, taj grad u
sjevernoj kineskoj pokrajini Zheijang jedan je od prvih pilot
gradova u Kini koji potiče inovativnost, komercijalizaciju
znanstvenih otkrića i inkubaciju malih i mikro poduzetnika.
Privatni sektor u tom više milijunskom gradu već je sad vrlo
razvijen – krajem 2017. tamo je sjedište imalo više od 332 tisuće
kineskih poduzeća, većinom u privatnom vlasništvu te više od
9.300 stranih poduzeća.
Ningbo je najveći magnet za strana ulaganja u južnoj delti rijeke
Jangce, privukavši do kraja 2017. čak 162 milijarde dolara
inozemnih investicija, no golema su i ulaganja ningboških
poduzetnika.
Ove godine procjenjuje se da će uložiti 11,2 milijarde juana u
114 velika industrijska projekta, a 46,5 milijardi juana u 124
infrastrukturna projekta. Tečaj juana i kune kreće se otprilike
na razini 1:1.
Poduzetnici iz Nongboa, koje tamošnje vlasti potiču na inozemna
ulaganja, do kraja prošle godine otvorili su i 41 kompaniju u
zemljama središnje i istočne Europe.
Taj grad bilježi jednu od najvećih robnih razmjena sa CEEC
zemljama među kineskim gradovima – lani je ona dosegnula gotovo 3
milijarde dolara.
Ima prostora za proširenje suradnje
Trgovinska razmjena s Hrvatskom nije značajna. Po kineskim
službenim podacima, u prošloj godini ukupna vrijednost trgovinske
razmjene između Ningboa i Hrvatske dosegnula je gotovo 75
milijuna dolara, što je povećanje za otprilike 14 posto u odnosu
na godinu ranije.
Pritom je za većinu razmjene zaslužan izvoz iz Ningboa, koji je
dosegnuo gotovo 72 milijuna dolara ili gotovo 9 posto više, dok
je istodobno uvoz iz Hrvatske bio 8 milijuna dolara, što je oko
90 posto više nego u 2016.
Hrvatska je ponajviše uvozila insekticide, herbicide i ostale
slične proizvode, ptom odjeću, ukrasne predmete, tekstilna vlakna
idr. Iz Hrvatske je, pak, najviše izvezeno u Ningbo rezanog drva,
alkohola, motora i generatora.
Mihotić kaže da je hrvatska strana zainteresirana za povećanje
robnog izvoza na kinesko tržište. “U ovom trenutku iz
Ministarstva poljoprivrede osiguravaju licence za izvoz mlijeka i
mliječnih proizvoda u Kinu”, istaknuo je.
