Hrvatska bi u idućem sedmogodišnjem proračunu EU-a u okviru zajedničke poljoprivredne politike trebala dobiti 4 milijarde i 34,5 milijuna eura, izraženo u cijenama iz 2018., a 4,544 milijardi eura u tekućim cijenama koje uzimaju u obzir projiciranu inflaciju, pri čemu dobiva nešto veći iznos za izravne uplate poljoprivrednicima, a manji za ruralni razvoj, predložila je Europska komisija.
Komisija je u petak objavila prijedlog uredbe za zajedničku
poljopivrednu politiku za razdoblje 2021.-2027. po kojem je za 27
zemalja članica predviđeno ukupno 365 milijardi eura.
Europska zajednička poljoprivredna politika ima dva stupa –
izravna plaćanja poljoprivrednicima i ruralni razvoj. Iz programa
ruralnog razvoja Hrvatskoj je u sadašnjem višegodišnjem
financijskom okviru (VFO) iz programa ruralnog razvoja dostupno
dvije milijarde eura, a za izravna plaćanja 1,48 milijardi eura,
izraženo u cijenama iz 2014.
Komisija za sljedeći VFO predlaže alokaciju za Hrvatsku od
4,034.5 milijardi eura, izraženo u stalnim cijenama iz 2018., a u
tekućim cijenama (uzima se u obzir projicirana inflacija do
2027.) 4,544.6 milijardi eura.
Od toga iznosa, 2,207.7 milijardi (u stalnim cijenama iz 2018.),
odnosno 2,489 milijardi u tekućim cijenama predviđeno je za
izravna plaćanja. Za ruralni razvoj predlaže se 1750.1 (u stalnim
cijenama), a u tekućim 1,969.4 milijardi. Za mjere potpore
tržištu 76,7 milijuna eura u stalnim, a 86,3 milijuna u tekućim
cijenama. Mjere potpore tržištu pokreću se, primjerice, kada loši
vremenski uvjeti destabiliziraju tržišta. Ta plaćanja
predstavljaju manje od 10 posto proračuna ZPP-a.
Hrvatska ukupno u sadašnjem VFO-u za izravna plaćanja i ruralni
razvoj ima nešto manje od 3,5 milijardi eura, a za sljedeći VFO
Komisija predlaže nešto više od četiri milijarde eura u stalnim
cijenama, a tekućim cijenama nešto više od 4,5 milijardi
eura.
No, iznos od 3,5 milijarde eura za sadašnji VFO izražen je u
stalnim cijenama iz 2014. dok iznos izražen u cijenama iz 2018.
nije dostupan, pa usporedba alokacija iz dvaju višegodišnjih
proračuna ne izražava realni dobitak ili gubitak sredstava, jer
3,5 milijarde eura ne vrijede isto 2014. ili 2018.
Brojni akteri optužuju Komisiju za manipulaciju brojkama jer ne
navodi iznose u cijenama za 2018. u sadašnjem VFO-u, zbog čega
nije moguća precizna usporedba.
Za kohezijsku politiku Komisija je pod pritiskom dala iznose i u
stalnim i tekućima cijenama za oba proračuna što omogućuje
točniji izračun koliko je kolika zemlja dobila ili izgubila.
Po prijedlogu Komisije, Hrvatska za ruralni razvoj dobiva manje
čak i u nominalom iznosu 1,750 milijardi po stalnima cijenama iz
2018. godine prema dvije milijarde po cijenama iz 2014.
Nominalni iznos za izravna plaćanja je nešto veći: 2,207
milijardi, izražen u cijenama iz 2018. prema 1,48 mlijardi eura,
ali iz drugih razloga.
Naime, kao što je to bio slučaj i s drugim novim državama
članicama, i Hrvatska ima prijelazno razdoblje od 10 godina
tijekom kojih se postupno povećava udio europskih sredstava u
utvrđenoj godišnjoj granici za financiranje izravnih plaćanja
poljoprivrednicima.
U tih deset godina razlika do utvrđene granice plaća se iz
hrvatskog proračuna, a od 2023. cijelokupni iznos bit će pokriven
iz europskog proračuna, pa se samim time povećavaju europska
sredstva za izravna plaćanja poljoprivrednika.
Na kohezijsku i poljoprivrednu politiku otpada gotovo dvije
trećine europskog proračuna.
Komisija je prije dva dana objavila prijedlog za kohezijsku
politiku prema kojem bi Hrvatska VFO-u za razdoblje 2021.-2027. u
realnim iznosima trebala dobiti oko šest posto manje nego u
sadašnjem proračunu, ali je i dalje među zemljama koje dobivaju
najviše ako se gleda u iznosima po glavi stanovnika.
Prema prijedlogu Europske komisije, Hrvatska bi od 2021. do 2027.
trebala imati na raspolaganju 8,767 milijardi eura, izraženo u
cijenama iz 2018., a u tekućim cijenama, u kojima se u obzir
uzima inflacija, 9,888 milijardi eura.
U sadašnjem VFO-u Hrvatskoj je stavljeno na raspolaganje 8,6
milijardi eura, izraženo u cijenama iz 2014. Ako se uzme u obzir
inflacija, Hrvatska u financijskom okviru 2014.-2020. ima 9,3
milijarde eura. To znači da bi u realnim iznosima Hrvaska dobila
oko 500 milijuna eura ili šest posto manje nego u sadašnjem
višegodišnjem proračunu.
Hrvatskoj je, dakle, ukupno za kohezijsku i poljoprivrednu
politiku što predstavlja golemi dio ukupnog iznosa iz europskog
proračuna, na raspolaganju 12,8 milijardi eura od 2021. do 2027.,
izraženo u stalnim cijenama, a 14,4 u tekućim cijenama.
Usporedba sa sadašnjim VFO-om za te dvije politike nije posve
moguća jer nisu dostupni podaci o iznosima za poljoprivrednu
politiku, izraženi u cijenama iz 2018.
Komisija je u prijedlogu uredbe predlaže niz novih mjera koje bi
trebale pojednostaviti i učiniti fleksibilnijom zajedničku
poljoprivrednu politiku.
Tako će države članice imati mogućnost prijenosa do 15 posto
sredstava odobrenih za ZPP iz izravnih plaćanja u ruralni razvoj
i obrnuto kako bi osigurale financiranje svojih prioriteta i
mjera.
Države članice morat će izraditi strateške planove za cijelo
razdoblje u kojima mora pokazati kako namjerava ostvariti
gospodarske, okolišne i socijalne ciljeve postavljene na razini
EU-a koristeći izravna plaćanja i ruralni razvoj. Te planove
odobravat će Komisija kako bi se osigurala usklađenost i zaštita
jedinstvenog tržišta.
Izravna plaćanja ostaju ključni dio politike koji osigurava
stabilnost i predvidivost za poljoprivrednike, a pririoritet će
biti potpore malim i srednjim poljoprivrednim gospodarstvima koja
čine većinu poljoprivrednog sektora EU-a i pomaganju mladim
poljoprivrednicima.
Komisija predlaže smanjivanje izravnih plaćanja po hektaru. Iznos
po gospodarstvu po hektaru, nakon što dosegne 60.000 eura
postupno će se smanjivati dok ne dosegne 100.000 eura što će biti
gornja granica. Mala i srednja gospodarstva dobivat će višu
razinu potpore po hektaru.
Za potporu mladim poljoprivrednicima za pokretanje poslovanja
države članice morat će izdvojiti barem dva posto sredstava
odobrenih za izravna plaćanja. To će se nadopuniti financijskom
potporom za ruralni razvoj i raznim mjerama za olakšavanje
prijenosa zemljišta i pristupa poljoprivrednika zemljištu.
Komisija predlaže da se izravna plaćanaj uvjetuju višim
standardima u pogledu zaštite okoliša i klime; svaka država
članica morat će ponuditi ekološke programe kako bi poduprla
poljoprivrednike u djelovanju koje nadilazi obvezne zahtjeve, što
će se financirati dijelom nacionalnih dodijeljenih sredstava za
izravna plaćanja; barem 30 posto nacionalnih dodijeljenih
sredstava za ruralni razvoj bit će namijenjeno okolišnim i
klimatskim mjerama.
Prijedlog novog višegodišnjeg proračuna, kao i sektorskih
zakonodavnih prijedloga koji idu uz to, samo su prvi korak u
procesu dogovoranja konačnog proračuna. Stoga sve brojke iz
Komisijina prijedloga treba uzeti s velikom rezervom, jer će u
pregovorima između zemalja članica sigurno doći do promjena.
VFO treba dobiti jednoglasnu potporu svih država članica i
Europskog parlamenta, pa se, kao i ranijih godina, mogu očekivati
velike borbe oko svake proračunske stavke.
