I dok se čeka početak radova na Pelješkom mostu, koji su u posljednje vrijeme, barem ako je vjerovati izjavama glavnih odgovornih, došli pod znak upitnika, HAC je naručio studio izvodljivosti boljeg prometnog povezivanja otoka Korčule i Pelješca, koje dijeli 1200 metara Pelješkog kanala, piše Slobodna Dalmacija.
“Nakon evaluacije predloženih rješenja prema više kriterija,
izrađivač studije izvodljivosti predložit će optimalno. Nakon
odabira, izrađivač će ispitati ekonomsku i financijsku
isplativost predloženog rješenja”, najavljuju u Hrvatskim
cestama.
Prošlog tjedna gradonačelnik Korčule Andrija
Fabris rekao je kako gradnja mosta u Pelješkom kanalu
u ovom trenutku zbog raznih faktora nije opcija.
“Naravno da bismo mi htjeli ‘korčulanski most’, ali bit ćemo
itekako sretni i zadovoljni kad se izgradi pelješki most, koji
svi u ovom dijelu Lijepe naše tako dugo čekamo. Kad je u pitanju
studija koju su naručile Hrvatske ceste o prometnom povezivanju
Korčule i Pelješca, radi se, prema informacijama kojima
raspolažem, o boljoj povezanosti luke Perna na Pelješcu i luke
Polačište na Korčuli”, kazao je u komentaru za Slobodnu
Dalmaciju.
Otkriva i kako postoje prijedlozi koji idu u nekom drugom smjeru.
To su planovi, a realnost je da ćemo morati pričekati bolju
financijsku situaciju za takav projekt kao što su most ili tunel
Pelješkim kanalom.
U Prostornom planu Dubrovačke-neretvanske županije kao dvije
točke koje bi trebalo spojiti između Korčule i Pelješca navode
se Rt svetog Ivana na Pelješcu i uvala
Kneža na Korčuli. Trajektnom vezom Pelješki kanal godišnje
prijeđe oko 230 tisuća vozila i 600 tisuća
putnika.
Prvi put je gradnja mosta u Pelješkom kanalu zacrtana u razvojnom
planu “Južni Jadran” iz šezdesetih godina prošlog stoljeća.
Doduše, autori “Južnog Jadrana” bili su skloniji gradnji tunela
koji bi povezali Korčulu i Pelješac, zbog intenzivnog pomorskog
prometa Pelješkim kanalom.
Iako je zamišljena dužina ‘korčulanskog mosta’ upola kraća od
pelješkog mosta, pa bi i investicija bila znatno manja od dvije
milijarde i 80 milijuna kuna, za koliko će Kinezi povezati
Pelješac s ostatkom zemlje, otvoreno je, među ostalim, pitanje bi
li “korčulanski most” dobio sufinanciranje Europske unije kao
pelješki, koji je EU spreman pomoći s 85 posto ukupne
investicije, piše Slobodna Dalmacija.
