Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla 2,5 posto, na 79,05 dolara, a u jednom se trenutku, po prvi put od studenoga 2014. godine, probila i iznad 80 dolara
Na londonskom je tržištu cijena nafte porasla i prošloga tjedna,
šestoga zaredom, pa je dosegnula nove najviše razine u tri i pol
godine, što je posljedica oštrog pada proizvodnje u Venezueli,
jačanja globalne potražnje i najave ponovnog uvođenja sankcija
Iranu od strane SAD-a, piše Hina, prenosi Novi list.
Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna porasla
2,5 posto, na 79,05 dolara, a u jednom se trenutku, po prvi put
od studenoga 2014. godine, probila i iznad 80 dolara.
Na američkom je tržištu, pak, barel poskupio 0,8 posto, na 71,30
dolara.
Cijene nafte rastu već tjednima, među ostalim zbog odluke SAD-a o
povlačenju iz međunarodnog sporazuma o iranskom nuklearnom
programu i ponovnom uvođenju sankcija Iranu, koji proizvodi oko
četiri posto svjetske nafte.
To bi moglo dovesti do smanjenja opskrbe naftom s Bliskog istoka
u trenutku kada je ponuda na tržištu gotovo izjednačena s
potražnjom, a Saudijska Arabija i Rusija ograničavaju proizvodnju
kako bi poduprle cijene.
Od siječnja 2017., naime, OPEC i skupina neovisnih proizvođača na
čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1,8 milijuna barela
dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time
poduprli cijene.
“Geopolitička galama i strah od eskalacije neće tako skoro
jenjati. U fokusu je zabrinutost za opskrbu nakon što su
Sjedinjene Države napustile sporazum s Iranom”,
kaže Norbert Ruecker iz švicarske banke
Julius Baer.
Procjenjuje se da bi američke sankcije Iranu mogle smanjiti
ponudu za više od milijun barela dnevno.
Cijene nafte podržava i duboka gospodarska kriza u Venezueli,
izazvana prije nekoliko godina padom cijena nafte, glavnog
izvoznog proizvoda zemlje, kao i višegodišnjim lošim
upravljanjem, korupcijom i prevelikom javnom potrošnjom.
Venezuelanska vlada ne objavljuje gotovo nikakve podatke, no
neovisne procjene pokazuju da je gospodarstvo prošle godine palo
14 posto, a posljednjih mjeseci oštro pada i proizvodnja nafte.
Analitičari Barclays banke procjenjuju da je proizvodnja u
Venezueli vjerojatno smanjena ispod milijun barela dnevno. Ta
članica OPEC-a u travnju je proizvodila oko 1,5 milijuna barela
dnevno.
Zbog svega toga, analitičari Barclaysa sada očekuju da će
prosječna cijena barela u Londonu ove godine iznositi 70 dolara,
a iduće 65 dolara. To je sedam, odnosno pet dolara više nego što
su procjenjivali do sada.
“Izmjenu prognoze u odnosu na prošli mjesec zahtijevaju nagli pad
proizvodnje u Venezueli, odluka američkog
predsjednika Donalda Trumpa da ponovo
uvede sankcije Iranu, novi poremećaji u opskrbi iz Nigerije…”,
tumače u banci.
Svjetske zalihe sirove nafte i derivata naglo su se smanjile
proteklih mjeseci zbog snažne potražnje i ograničene opskrbe iz
vodećih svjetskih proizvođača.
Trend bi se trebao nastaviti, s obzirom na ljetnu sezonu vožnje i
neutralizirati povećanje američke proizvodnje, smatraju
analitičari u Bernsteinu.
“Iako se s obzirom na naglo povećanje američke proizvodnje i
broja bušotinskih postrojenja u SAD-u postavlja pitanje koliko će
još dugo zalihe padati u ovoj godini, držimo da će se one i dalje
smanjivati budući da ulazimo u sezonu ljetnih putovanja u 2018.
godini”, kazali su.
Zbog toga ni rekordna proizvodnja nafte u SAD-u, koja je nedavno
dosegnula 10,7 milijuna barela dnevno, blizu proizvodnje vodećeg
svjetskog proizvođača Rusije, ne može zaustaviti rast cijena
nafte.
A nakon šest tjedana neprestanog rasta, prošloga je tjedna broj
naftnih postrojenja, prema podacima tvrtke Baker Hughes, u SAD-u
ostao nepromijenjen, na njih 844.
To je najviše aktivnih postrojenja od ožujka 2015. godine, a kako
je u istom lanjskom razdoblju bilo aktivno samo oko 640
bušotinskih postrojenja, taj podatak pokazuje da američkim
proizvođačima odgovaraju ove razine cijena, pa se odlučuju na
pojačanu proizvodnju.
