Kao odgovor na divovske kruzere i masovne ljetne seobe naroda, 2018. je u znaku pokušaja tzv. samoodrživog, savjesnog, odgovornog turizma.
Od gostiju se očekuje da troše novac u lokalnim butik hotelima
domaćih vlasnika, kupuju u lokalnim trgovinama, a ne u
međunarodnim lancima, te da jedu autohtonu hranu pripremljenu
lokalnim namirnicama. To je spoj high-tech turizma i potrage za
zadnjim nepoznatim kutovima svijeta u kojim još ima čistog zraka,
zdrave hrane i dobrih ljudi, piše tportal.
Prema procjeni Svjetske turističke organizacije UN-a (UNWTO),
1950. godine u svijetu je bilo 50 milijuna turističkih dolazaka s
noćenjem godišnje, a 66 godina kasnije 1,2 milijarde, gotovo 50
puta više. Putuje se na sve strane, svim krizama, terorizmu i
ratovima usprkos, a pretrpane zračne luke u punoj ljetnoj sezoni
pretvaraju se u ‘životinjske farme’, tuži se jedan frustrirani
putnik u The New York Timesu.
Instagramska kultura sve više određuje tip destinacije – traže
se slikovita, egzotična mjesta na kojima ćete snimiti
najneobičnije selfieje i zbog njih biti glavni na društvenim
mrežama. Iako se veliki hotelski lanci takmiče u ponudi
pametnih soba s high-tech opremom, britanska agencija Host
Unusual (Neuobičajeni domaćin) ove godine bilježi 70 posto veću
potražnju za ‘fotogeničnim’ prenoćištima, poput kuća na drvetu,
bunkera, seoskih koliba, iglua ili naročito popularnih kućica u
stilu Hobbita.
Turizam je danas jedna od najvažnijih industrija i poput modne
proživljava i nameće nove trendove. Svake godine turističke
agencije, specijalizirani časopisi i portali prate, analiziraju i
najavljuju promjene raspoloženja, utjecaj tehnologije, politike,
ekonomije, društvenih mijena i klimatskih promjena na putovanja i
odlazak na ljetovanja milijuna turista.
Analitičari poput Jamesa Nortona, šefa marketinga britanske
agencije za iznajmljivanje kuća za odmor Toad Hall Cottages, kažu
da se 2018. ne može zamisliti bez – pametnog telefona. Još jučer
gosti su smještaj i prijevoz rezervirali putem kućnog računala i
tableta, a ove godine to čine i činit će u 35 do 45 posto
slučajeva isključivo putem mobitela. Pomoću pametnog telefona oni
traže ideje za odredišta, restorane, kupuju ulaznice, nalaze
turističke mape, šetnice, biciklističke staze, a potom svoje
doživljaje pohranjuju i dijele na društvenim mrežama. Bez
Wi-Fi-ja teško je zamisliti turizam 2018., kaže Norton.
Prošlih nekoliko sezona popularna su bila solo putovanja, a ove
godine agencije nakon dugo vremena počinju nuditi aranžmane za
ljetovanja tri generacije u obitelji. Najpoželjniji su gosti ipak
milenijalci, generacija koja ulaže manje u nekretnine i stvari, a
više u sebe, u svoje obrazovanje, informiranje, putovanja i
različite vrste doživljaja, od kulture do gastronomije. Promjene
donosi i novo shvaćanje obitelji. U Britaniji s dva milijuna
samohranih roditelja te u Kanadi, u kojoj ih je 19,2 posto,
turističke agencije nude sve više aranžmana za jednog roditelja
plus dijete/djeca.
Prošlogodišnje izvješće njemačke grupe za zaštitu
okoliša Nabu pokazuje da 63 analizirana kruzera nisu
učinila gotovo ništa da u proteklih godinu dana smanje zagađenje,
dok neki još uvijek dnevno emitiraju štetne čestice kao milijun
automobila, ali ova se grana industrije više nego dobro drži.
Iako se mislilo da kruzerski turizam ne može ponuditi veće i
bolje, ovog se travnja na prvu plovidbu Mediteranom otisnula
Simfonija mora, najveći kruzer na svijetu s najbržim internetom
na oceanu, više izložaka od Louvrea, heliodromom, parkom s 20.700
tropskih biljaka, 24 bazena, 2759 kabina za 6680 putnika (grad
veličine Crikvenice), ne računajući 2200 članova posade.
Svjetskim morima kruži pedeset divova od 120.000 tona naviše i u
gradnji ih je četrdesetak novih, pa je riječ o trendu koji će
trajati godinama. No 2018. najavljuje ozbiljnije zasićenje
masovnim turizmom, barem među turistima svjesnima posljedica
zagađenja okoliša. To dokazuje australska agencija Intrepid
Travels, bilježeći 4,5 posto veću potražnju od prošle godine za
krstarenjem malim brodovima sa samo stotinjak putnika, koji
koriste čišće gorivo, zadržavaju se duže u lukama i zaustavljaju
u malim mjestima.
Općenito, čini se da sa 2018. ulazimo u doba ozbiljnijeg porasta
tzv. samoodrživog, savjesnog ili odgovornog turizma jer se od
gostiju očekuje da više utječu na lokalnu ekonomiju trošeći novac
na butik hotele lokalnih vlasnika umjesto na hotelske lance
stranih investitora, kupuju u lokalnim trgovinama umjesto u
međunarodnim šoping centrima, jedu u restoranima s autohtonom
hranom pripremljenom lokalnim namirnicama, kupuju suvenire od
domaćih majstora…
