Luka Burilović bit će predsjednik Hrvatske gospodarske komore i u mandatnom razdoblju od 2018. do 2022. godine. Tako je odlučila Skupština HGK na 7. sjednici održanoj 25. siječnja u skladu s odredbama Poslovnika o radu Skupštine tajnim glasovanjem.
Skupštinu HGK čini 93 člana, a s obzirom na to da je aktualni
predsjednik Komore nakon glasovanja imao 80 glasova, pobijedio je
u prvom krugu. Kandidat Marin Lovrović osvojio je 7 glasova, dok
je Davor Poljak dobio 2 glasa. Jedan listić bio je nevažeći, dok
tri člana skupštine nisu pristupili glasovanju.
“Vizija i strateški projekti Komore za naredno razdoblje
predstavljaju upravo želju da zajedno s vama nastavimo posao
zacrtan Strategijom HGK 2017. – 2022. Pritom primarno mislim na
internacionalizaciju hrvatskoga gospodarstva, provedbu dualnog
obrazovanja i digitalizaciju usluga. Jačanjem mreže
predstavništava bit ćemo još bolja potpora pri izvozu, što je
jedan od ključnih elemenata razvoja gospodarstva RH”,
istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović u svom govoru
naglasivši kako mu je jedan od ciljeva u narednom mandatu da
kreatori politika još snažnije uvažavaju glas gospodarstva.
Luka Burilović došao je na čelno mjesto Komore 1. travnja 2014.
godine napustivši mjesto predsjednika Uprave Sladorane Županja. U
svom se obraćanju osvrnuo i na mandat koji je na isteku.
“Bio sam itekako svjestan teškog puta koji je tada bio
pred nama, ali i potencijala koji možemo ostvariti. Stoga, dok su
drugi govorili o reformama, mi smo ih provodili – rezanjem
nepotrebnog i povećanjem efikasnosti. Četiri godine poslije, HGK
je institucija jasne svrhe i doprinosa gospodarstvu. Ne postoji
gospodarska tema u kojoj se komorskog stručnjaka ne pita za
mišljenje. Postali smo servis svojih članica i glas
gospodarstvenika koji se ne smije zanemariti”, rekao je
Burilović.
Naglasio je i da u narednom razdoblju fokus Hrvatske gospodarske
komore mora biti i na privlačenju stranih investicija i
apsorpciji sredstava iz EU fondova te kako će nastaviti poticati
sve reforme u državi i biti potpora institucijama, posebno
misleći na reforme pravosuđa, javne uprave i obrazovanja.
