Unatoč najavi izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka da će kapital postojećih dioničara u nagodbi biti izbrisan, dionicama Agrokorovih kompanija na Zagrebačkoj burzi i dalje se trguje i to prilično živahno.
Potražnju pumpaju brojni špekulanti koji nakratko pokušavaju
ušićariti na velikim oscilacijama cijena, ali i ulagači koji
vjeruju da će scenarij nagodbe u konačnici ipak biti drugačiji.
Nakon što je Ante Ramljak donio ‘smrtnu presudu’ manjinskim
dioničarima Leda, Jamnice, Belja i ostalih Agrokorovih kompanija
cijene njihovih dionica potonule su na simboličnu razinu.
Tako se prvog dana trgovanja nakon jednodnevne stanke Ledo
strmoglavio gotovo 60 posto, Jamnica 64 posto, a Zvijezda više od
90 posto.
Međutim već idućeg dana uslijedio je oporavak, a rastući trend uz
vrlo intenzivno trgovanje nastavljen je i početkom 2018. godine.
Što se krije iza probuđene potražnje za Agrokorovim dionicama i
ima li smisla ‘tipovati’ na burzovne mrtvace?
Roman Rinkovec iz brokerske kuće Credos smatra da je isključivo
riječ o špekulativnoj potražnji te da danas nitko ne želi
dugoročno ulagati u ove dionice.
Kako su nakon niza loših vijesti cijene već svedene na simboličnu
razinu, špekulanti računaju da svaka pozitivna vijest ili glasina
može potaknuti njihov rast. Pritom zauzimaju kratke pozicije i
čim cijena malo ‘odskoči’, rješavaju se dionica.
Međutim, s obzirom na visoke promete, nije isključeno to da su se
u igru uključili i ozbiljniji ulagači, oni koji očekuju
povoljniji rasplet situacije za manjinske dioničare.
Ohrabreni akcijama Udruge malih dioničara Agrokora, koja je
zatražila objavu javne ponude Knigtheada i povezanih osoba te
pokrenula pravnu bitku za osporavanjem jamstava koja su odobrile
Agrokorove kompanije prema matičnom društvu koncerna, oni očekuju
da će se u konačnom konceptu nagodbe dio vrijednosti ipak
rezervirati za 12.000 manjinskih dioničara, među kojima su brojni
branitelji, ali i mirovinski fondovi.
Pritom se pozivaju i na slučaj talijanskog Parmalata, u kojem se
uvažilo potraživanje preko 4000 manjinskih dioničara.
Rinkovec pak ističe da su manjinski dioničari Parmalata izborili
svoje pravo tek nakon dugotrajne parnice i ne vjeruje da bilo tko
želi ulagati u dionice Agrokora očekujući dobit tek nakon sudskog
postupka.
‘Stoga već mjesecima govorimo svojim klijentima da dionicama
Agrokorovih kompanija ima smisla trgovati jedino kratkoročno’,
zaključuje Rinkovec.
U zadnjih godinu dana dionice Agrokorovih kompanija doživjele su
tri šoka, a nakon svakog od njih potonule su više od 50 posto.
Prvi potop dogodio se u ožujku, nakon sloma Todorićeva koncerna i
uvođenja izvanredne uprave.
Trgovanje dionicama osam Agrokorovih tvrtki (Ledo, Jamnica,
Belje, Zvijezda, Vupik, Tisak, PIK Vinkovci i Žitnjak) uskoro
nakon toga je obustavljeno zbog neobjavljivanja revidiranih
financijskih izvještaja za 2016. i sumnji u računovodstvene
manipulacije.
Suspenzija je trajala do studenog, kada su ispunjeni zakonski
uvjeti, pa je Hanfa donijela odluku o nastavku trgovanja. Kako su
u međuvremenu na vidjelo izbili pravi razmjeri dubioza koncerna,
tržište je prizemljilo Agrokorove uzdanice na svega 20-ak posto
ranije vrijednosti.
U nastavku trgovanja cijene su se djelomično oporavile, ali su
ostale znatno ispod razina koje su postizale prije prekida
trgovanja.
Konačni potop dogodio se u prosincu, nakon što je predstavljen
nacrt nagodbe u kojem nema mjesta za manjinske dioničare.
U usporedbi s razdobljem prije krize, cijene Agrokorovih dionica
danas se nalaze na simboličnim razinama. Primjerice, dionica
Leda, koja je početkom prošle godine iznosila 11.000 kuna,
trenutno na burzi vrijedi tek 370 kuna, a Jamnica je sa 140.000
kuna potonula na samo 6000 kuna, donosi Tportal.
