Iz Europskog fonda za regionalni razvoj osigurano je 380 milijuna kuna za energetsku obnovu zgrada javnog sektora, za što se projektni prijedlozi mogu podnositi od 15. siječnja 2018. do 31. prosinca 2020.
Istaknuli su to u ponedjeljak potpredsjednik Vlade i ministar
graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar te
ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
Gabrijela Žalac.
Rekli su to na konferenciji “Energetska obnova zgrada
javnog sektora” koju je Ministarstvo graditeljstva
organiziralo u zagrebačkom hotelu International.
Ministar Štromar novinarima je izjavio da je 380 milijuna
kuna na raspolaganju jedinicama lokalne i regionalne samouprave,
svim javnim tijelima za ustanove, ustvari za energetsku
učinkovitost zgrada javnog sektora. Rekao je da su dosad već
imali nešto slično, ali uglavnom samo u obrazovnim i
odgojnim ustanovama, a sada se ta “lepeza” širi i na mnoge
druge ustanove, od sportskih, znanstvenih, a tu su uključene
i obrazovne i kulturne ustanove te vjerski objekti.
“Ako će biti velika zainteresiranost, moći ćemo alocirati
još i iz drugih programa sredstva u ovaj program”,
najavio je Štromar. Istaknuo je da je sufinanciranje iz fondova
EU između 40 i 60 posto, a razliku financira onaj koji je
investitor, ali i jedinice lokalne i regionalne samouprave
mogu se javiti na Fond Ministarstva regionalnog razvoja koji će
biti isto otvoren i bit će moguće dobiti i do 80 posto razlike
financiranja.
Istaknuo je kako je dobra stvar da će nakon što se uredi
zgrada, troškovi energenata – struje, plina i svih goriva biti
manji nego prije obnove i onda će nositelji te
infrastrukturne investicije moći ta sredstva koristiti za neke
druge stvari – za poboljšanje komunalne infrastrukture općinama i
gradovima, za poboljšanje uvjeta rada u vrtićima.
“Znači, uštede ostaju općinama, gradovima i nositeljima tih
projekata”, kazao je Štromar. Rekao je da će svi oni
moći dobiti pomoć za prijavu na tri punkta – u Fondu za
zaštitu okoliša, Ministarstvu regionalnog razvoja i u
Ministarstvu graditeljstva.
Štromar je najavio da će u sljedeće četiri godine biti više od
pet milijardi kuna investicija u energetsku učinkovitost, a od
toga 2,3 milijarde će biti sredstva Europske unije. “Mislimo da
će biti puno posla, posebno za male građevinske tvrtke koje dosad
nisu baš imale posla jer su bile kooperanti velikima. Sada će se
i oni moći javiti na natječaje u samoj izgradnji i u
rekonstrukcijama i moći će tu dobiti kvalitetne cijene i
dobro platiti svoje radnike”, istaknuo je.
Poručio je da će biti novog posla za nekoliko tisuća novih
građevinaraca. Rekao je da im nije cilj popuniti ta radna mjesta
samo s kvotama nego i vratiti ljude koji su otišli iz
Hrvatske i sada rade u Austriji, Njemačkoj, Sloveniji, gdje nisu
možda baš previše zadovoljni, jer su i troškovi života puno veći
i nisu s obiteljima. Ako će biti tu dobre cijene,
računamo da će se jedan veliki dio njih i vratiti,
rekao je.
“Cilj nam je vratiti graditeljstvo na one grane koje su bile
prije 2009., prije velike krize gdje je građevina stvarno jako
pala”, istaknuo je Štromar.
“Posebno mi je drago da se na naš poziv za ovu konferenciju, na
kojoj predstavljamo program energetske obnove javnih zgrada
širokog spektra, odazvalo čak 300 zainteresiranih predstavnika
jedinica lokalne samouprave, regionalnih razvojnih i energetskih
agencija i drugih zainteresiranih. To je dobar znak da ćemo se
svi skupa potruditi da što bolje pripremimo projekte i povučemo
što više novca iz EU fondova za energetsku obnovu javnih zgrada,
jer su koristi višestruke”, istaknuo je Štromar.
Ministrica Žalac rekla je da 15. siječnja očekuju u njihovom
novom sustavu “e-Fondovi” elektronske prijave tih projekata koji
se odnose na javne zgrade. Najavila je da su spremni
povećati alokaciju sredstava ukoliko bude značajan broj prijava.
Istaknula je da se za obnovu zgrada javnog
sektora jedinice lokalne i regionalne samouprave čim potpišu
ugovor mogu javiti njihovom fondu za sufinanciranje gdje im mogu
dati još do 80 posto njihovih troškova.
Rekla je kako će energetska obnova kroz EU fondove u ovoj
financijskoj perspektivi dati značajan broj radnih mjesta u
graditeljstvu, a posebice energetsku obnovu koju dugi niz godina
nismo imali, a ključna je i nepobitno važna posebice zbog toga
što imamo jako puno objekata koji su i kulturna dobra.
