Saborski Odbor za informiranje, informatizaciju i medije u srijedu je primio na znanje izvješća o poslovanju Hrvatske radiotelevizije (HRT) za 2014. i 2015. godinu, te se na prijedlog Gorana Beusa Richembergha (GLAS) složio da pisanom izjavom osudi govor mržnje u svjetlu nedavnih prijetnji novinarima.
“Radi se o eklatantnim primjerima kršenja prava na javnu riječ.
Radi se o prijetnjama smrću koje su izrečene i na drugi način
iskazane nekolicini novinara, primjerice Maji Sever s HRT-a,
Vojislavu Mazzoccu s Indexa i, najnovije, Nataši Božić s N1.
Mislim da takvom osudom možemo pridonijeti ne samo osudi govora
mržnje, već i stvaranju boljeg ozračja kako bi novinari mogli
raditi svoj posao slobodni od vanjskih pritisaka i prijetnji”,
predložio je Beus Richembergh.
Vanjski član odbora Ivan Zvonimir Čičak dodao je kako nije
riječ samo o prijetnjama novinarima već i nizu organizacija
i portala i da treba generalno osuditi govor mržnje.
“Ne poznajem nikoga tko ne bi osudio takav oblika nasilja i
prijetnji pa predlažem da napravimo jednu izjavu i
uputimo prema medijima”, složio se predsjednik Odbora
Andrija Mikulić (HDZ).
Pokušaji legitimiranja govora mržnje
Nakon sjednice Beus Richembergh izjavio je kako takve prijetnje
ne smiju proći bez osude.
“Zadnjih tjedana svjedoci smo primitivizacije u javnom prostoru u
pokušaju da se legitimira govor mržnje koji eskalira. Na žalost,
to više nije samo udar na slobodu javne riječi, nego i na javno
izrečene stavove novinara, a znamo da su ton, slika i riječ
jedino što novinari imaju. Apsolutno je nedopustivo da nema
javnog komentara odgovornih za kreiranje ukupne političke
atmosfere na nekoliko recentnih slučajeva otvorenih prijetnji
novinarima, i to smrću”, izjavio je.
To ne smije proći bez javne osude, a Odbor za informiranje,
informatizaciju i medije prava je adresa koja u ime Hrvatskog
sabora mora poslati javnu poruku da je to nedopustivo i da se ne
smije dozvoliti da takvi slučajevi prođu ne samo nezabilježeno
nego i nekažnjeno, smatra Beus Richembergh.
“U ovim konkretnim slučajevima može se ući u trag siledžijama
koji prijete i mislim da treba djelovati jednako efikasno kao u
onim slučajevima kada je netko premijeru rekao ‘crno ti je oko u
glavi’. To je opasna situacija, možda se ne radi o ljudima koji
su stvarno u stanju nanijeti zlo takvoga tipa, ali ako se ne
reagira, oni mogu inspirirati one koji šute, priđu i nanesu zlo”,
kaže zastupnik.
Naglasio je kako očekuje od policije da bude promptna i posao
obavi profesionalno, kao što očekuje i od Državnog odvjetništva
da potom podigne odgovarajuće tužbe.
Stazić: Ravnatelja HRT-a za Pulitzerovu nagradu
Na sjednici Odbora SDP-ov Nenad Stazić osvrnuo se na slučaj
ograđivanja HRT-a od svojega voditelja Aleksandra Stankovića zbog
pitanja koje je postavio gostu emisije “NU2”, ratnom veteranu
Predragu Mišiću.
“Predlažem zaključak da ravnatelja HRT-a predložimo za
Pulitzerovu nagradu jer je to prvi i jedini slučaj u svijetu da
se bilo tko ogradio od pitanja svog novinara. Takvog primjera u
svijetu nema, tu je Hrvatska jedinstvena”, ustvrdio je Stazić.
Glavni ravnatelj HRT-a Kazimir Bačić odgovorio mu je kako vodstvo
HRT-a u konkretnom slučaju smatra da je postupilo ispravno i o
tome je objavilo priopćenje.
“U slučaju Stankovića izjava HRT-a bila je nedopustiva jer se
miješa u slobodu izražavanja jednog novinara pa makar ono bilo u
obliku pitanja. Nema ograničenja u slobodi medija, bez obzira što
je to javni servis”, ocijenio je pak Čičak.
Glavni ravnatelj HRT-a izvijestio je kako je HRT u 2014.
ostvario pozitivni financijski rezultat od 34,7 milijuna
kuna, koji su iskorišteni za pokrivanje prenesenih
gubitaka iz ranijih razdoblja. Prihodi su iznosili 1,397
milijarde kuna, a rashodi 1,362 milijarde kuna. Troškovi za plaće
smanjeni su za 5,2 posto u odnosu na godinu prije, a broj
zaposlenih za 286 radnika.
Smanjenje broja zaposlenih na HRT-u
U 2015. HRT je ostvario dobit od 18,3 milijuna kuna, na temelju
prihoda od 1,397 milijarde kuna i rashoda od 1,381 milijarde
kuna. Troškovi plaća u toj godini smanjeni su za 9,9 posto
uslijed restrukturiranja troškova rada i programa poticaja
odlaska u prijevremenu i starosnu mirovinu.
“Tendencija smanjenja broja radnika nastavlja se i danas”,
istaknuo je Bačić naglasivši da se je na kraju 2014. HRT imao
3066 zaposlenih, a na kraju 2015. godine 2860 zaposlenih.
U tom kontekstu kontinuirano rastu troškovi vanjske produkcije,
koji su u 2015. iznosili 97,4 milijuna kuna, što je 27 posto više
u odnosu na 2014. , kazao je Bačić. Rast vanjske produkcije
pravdao je i zakonskom obvezom o proizvodnji 15 posto takvog
sadržaja.
Vanjskog člana Odbora Nedjeljka Markovića zanimalo je hoće li
doći do smanjenja pristojbe te postoji li studija što bi to
značilo za poslovanje HRT-a, a Beusa Richembergha kakve je
ugovore HRT sklopio s Antunom Vrdoljakom.
Bačić je kazao da će na ta pitanja odgovoriti pismeno jer je
riječ o kompleksnoj materiji.
Izvješća o poslovanju HRT-a za 2014. i 2015. godinu na prijedlog
Vlade samo su primljena na znanje, s obzirom na protok
vremena.
