Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom namijenjen je sprječavanju korištenja dominantne tržišne pozicije i nametanja nepoštenih trgovačkih praksi u proizvodnji, preradi i trgovini hranom
Sprječavanje zloporabe dominantne pozicije u pregovaračkim
odnosima i uređivanje tržišta, sankcioniranje nametanja i
prebacivanja troškova jedne strane u lancu na drugu, kao i
neopravdano raskidanje ugovora i neopravdane naknade za
nepostojeće usluge neki su od segmenata koje uređuje ovaj zakon,
ističu iz Ministarstva poljoprivrede.
Trgovačke lance, s godišnjim prihodom većim od 100 milijuna kuna
te otkupljivače i prerađivače s prihodom iznad 50 milijuna kuna
zakon obvezuje da postojeće ugovore sa svojim dobavljačima moraju
uskladiti najkasnije do 31. ožujka 2018., jer u protivnom oni
postaju nevažeći.
Zakon je, kako napominju u Ministarstvu poljoprivrede, u postupku
usvajanja naišao na veliku potporu zastupnika u Hrvatskom saboru,
što najbolje potvrđuju podaci da je najviša predložena kazna za
pravne osobe podignuta s 3,5 na 5 milijuna kuna, a za fizičke s
1,5 na 2,5 milijuna kuna, dok je prvotno predloženi rok plaćanja
proizvođačima/dobavljačima od 60 dana spušten na 30 dana za
svježi asortiman. Najvišu kaznu, primjerice, moguće je izreći ako
trgovac prodaje neki proizvod po cijeni nižoj od bilo koje
nabavne cijene u nabavnom lancu tog proizvoda.
Za provedbu zakona zadužena je Agencija za zaštitu tržišnog
natjecanja koja u svojoj nadležnosti ima ovlast za provođenje
nenajavljenih pretraga poslovnih i drugih prostorija poduzetnika,
zemljišta i prijevoznih sredstava, kao i za pečaćenje te
privremeno oduzimanje predmeta. AZTN-u pripada i ovlast izricanja
privremenih mjera, utvrđivanja i izricanja upravno-kaznenih
mjera, te mogućnost izricanja oslobođenja od plaćanja ili
umanjenja plaćanja upravno-kaznene mjere za pokajnike u cilju
otkrivanja najtežih povreda.
Zakonom je utvrđena lista s 24 primjera dosadašnjih nepoštenih
praksi. To su novčani ili drugi oblici naknada koje trgovci i/ili
otkupljivači zaračunavaju proizvođačima, odnosno dobavljačima da
bi otkupili njihove proizvode za preradu ili ih stavili na police
svojih trgovina. Tako više neće smjeti biti uvjetovanja
kompenzacija, naplate naknada za krađu proizvoda s polica
trgovina, za investiranje u nove trgovine, istraživanje tržišta i
sl., navode iz Ministarstva.
