Iz Saveza samostalnih sindikata Hrvatske (SSSH) u srijedu su poručili kako je nužan rast plaća u Hrvatskoj, a od Vlade očekuju prestane "odrađivati stvari u korist privatnih poslodavaca", već stvori poticajno okruženje za kolektivno pregovaranje, uloži maksimalne napore u njegovo promoviranje i jačanje u svrhu rasta plaća i jačanja sigurnosti zaposlenja.
“Snižavanje plaća najbogatijih neće utjecati na pad BDP-a, ali
niski prihodi radnika sve do prosječne plaće – hoće. Radnici
više nemaju strpljenja, Hrvatska treba oporavak za sve, a ne samo
za one koji su već bogati”, istaknuo je predsjednik SSSH
Mladen Novosel, čiju izjavu u priopćenju prenose iz sindikata.
Prema izračunima SSSH, trenutna minimalna bruto plaća u Hrvatskoj
iznosi 3.276 kuna ili 40,3 posto prosječne (kolovoz 2017.),
napominjući kako već dugi niz godina
zahtijevaju povećanje minimalne plaće na 50 posto prosječne
bruto plaće. Ističu kako bi progresivnim povećanjem do
60 posto medijana bruto plaće (medijan plaće iznosi 7.310
kuna) minimalna plaća iznosila 4.386 kuna, za što
je potrebno povećanje od 34 posto.
Sindikalci se pozivaju i na brifing dokument Europske
konfederacije sindikata (ETUC) “Minimalne plaće ne bi smjele biti
plaće za siromaštvo”, u kojem se upozorava kako su minimalne
plaće toliko ispod službenog praga niskih plaća u mnogim državama
članicama Europske unije da brojni radnici jedva spajaju kraj s
krajem. U deset država članica EU, minimalna plaća iznosi 50
posto ili niže od nacionalnog medijana plaće – očigledno je
da radnici koji primaju minimalnu plaću teško mogu živjeti od
novca koji zarađuju, stoji u tom dokumentu.
Navodi se i kako nakon dostizanja razine od 60 posto nacionalnog
medijana plaće cilj postaje postupno povećanje na
60 posto prosječne nacionalne plaće. Primjeri Portugala i
Rumunjske, kažu u SSSH, pokazuju da je u te dvije zemlje čitava
skala plaća toliko niska da naizgled visoka minimalna plaća u
odnosu na medijan plaće radnicima još uvijek nije dovoljna za
život. Tako je 58 posto vrlo niskog medijana plaće u Portugalu i
dalje vrlo niska minimalna plaća u apsolutnom iznosu, iako
se statistički gledano doima prilično visoko.
Takva politika plaća, navodi se u brifing dokumentu
ETUC-a, važna je u zagovaranju novog modela koji plaće ne
smatra samo čimbenikom troška, već koji priznaje važnu ulogu
plaća u poticanju unutarnje potražnje i jačanju socijalne
kohezije.
“Definiranjem praga odgovarajuće minimalne plaće i komprimiranjem
ukupne distribucije plaća znatno bi se smanjilo siromaštvo uz rad
i nejednakosti. Takva povećanja plaća potakla bi ekonomski rast,
posebice stoga što radnici na dnu spektra plaća pokazuju veću
sklonost potrošnji dodatnog novca koji zarade. Nadalje, s obzirom
da su žene nesrazmjerno prekomjerno zastupljene u skupini
primatelja minimalne plaće, značajno povećanje minimalne plaće
također bi pomoglo u smanjivanju razlika plaća između muškaraca i
žena u čitavoj Europi”, stoji u priopćenju.
