Od prodaje udjela Ine mađarskom MOL-u prošlo je više od 14 godina, a u tom su razdoblju zbivanja u i oko hrvatske naftne kompanije često izazivala burne reakcije na domaćoj političkoj sceni kako zbog ekonomskih, tako i političkih razloga.
Počelo je prozivanjem Račanove vlade za netransparentnu prodaju
udjela u Ini, nastavilo optužbama protiv bivšeg premijera
Sanadera za korupciju, prijetnjama MOL-a da će prodati svoj
udjel, nizom neuspješnih rundi pregovora o upravljanju Inom,
tužbama obje strane arbitražnim sudovima, burnim prosvjedima zbog
mogućeg zatvaranja rafinerije u Sisku, padom Oreškovićeve vlade,
najavom Plenkovićeve vlade o otkupu dionica Ine…
srpanj 2003. – Nakon javnog natječaja u kojemu su u uži izbor
ušli mađarski MOL, austrijski OMV i ruski Rosnjeft, koji je
odustao od konačne ponude, koalicijska Vlada premijera Ivice
Račana prodala je 25 posto plus jednu dionicu Ine MOL-u za 505
milijuna dolara.
Tadašnji ministar gospodarstva Ljubo Jurčić i predsjednik Uprave
MOL-a Zsolt Hernadi potpisali su dva ugovora – o kupoprodaji
dionica Ine i dioničarski ugovor, po kojemu Uprava i Nadzorni
odbor Ine imaju po sedam članova, od kojih po pet imenuje
hrvatska strana, a po dva MOL.
Prodaja udjela Ine izazvala je burne reakcije oporbe, koja je
tvrdila da je proces prodaje proveden netransparentno, dok je
ministar Jurčić tvrdio kako je Ina dobila jakog strateškog
partnera i kako će postati jaki regionalni igrač.
studeni 2006. – U javnoj ponudi više od 44.000 građana kupilo je
dionice Ine po cijeni od 1.690 kuna za dionicu, što je otprilike
50 posto viša cijena nego u prvoj fazi privatizacije, kada je MOL
kupio 25 posto dionica Ine. Država je u javnoj ponudi prikupila
oko 2,8 milijardi kuna, a dionice Ine uvrštene su na Zagrebačku i
Londonsku burzu.
studeni 2007. – Provedena je prodaja dionica Ine zaposlenicima te
tvrtke u kojoj je oko 28.000 radnika kupilo otprilike 628.000
dionica, ili nešto manje od 7 posto ukupnog broja dionica Ine.
lipanj 2008. – Premijeri Hrvatske i Mađarske Ivo Sanader i Ferenc
Gyurcsany razgovarali su o mogućnosti zamjene dionica Ine i
MOL-a. Vlada je, pak, dobila pismo kojim austrijski OMV iskazuje
interes za sudjelovanje u daljnjoj privatizaciji Ine.
rujan 2008. – MOL objavio dobrovoljnu ponudu za preuzimanje Ine
po cijeni od 2.800 kuna po dionici. MOL je pritom objavio kako
povećanje udjela u Ini predstavlja ključni element njegove
regionalne strategije rasta.
listopad 2008. – Upravni odbor Fonda hrvatskih branitelja odlučio
je na javnoj ponudi prodati mađarskom MOL-u svih 7 posto dionica
koje je imao Fond.
Okončana je javna ponuda u kojoj je MOL kupio dodatnih 22,15
posto dionica Ine, čime je, zajedno s ranijih 25 posto plus jednu
dionicu, stekao ukupno 47,15 posto Ininih dionica. Time je MOL
postao najveći dioničar Ine, dok Vlada ima 44,83 posto dionica.
siječanj 2009. – Potpisane su izmjene Ugovora o međusobnim
odnosima dioničara. Izmjenama je broj članova NO-a Ine povećan sa
sedam na devet, pri čemu je MOL-u pripalo pet mjesta, Vladi tri,
a predstavnicima radnika jedno, s tim da predsjednika NO-a
određuje Vlada. Uprava Ine ima šest članova, od kojih tri
predstavljaju Vladu i tri MOL, a MOL predlaže predsjednika
Uprave. Novina u upravljanju su izvršni direktori, čiji se sastav
određuje dogovorom unutar Uprave.
Vlada i MOL potpisali su i Glavni ugovor o plinskom poslovanju,
kojim se razrađuje prodaja državi skladišta plina u Okolima, kao
i odvajanje u zasebnu tvrtku i kasnije prodaju Vladi tvrtke za
trgovanje plinom.
prosinac 2009. – Vlada i MOL sklopili su Prvi dodatak Glavnom
ugovoru o plinskom poslovanju, kojim je obveza Vlade da kupi
plinski biznis od Ine odgođena do 1. prosinca 2010. godine.
svibanj 2010. – Na zahtjev zastupnika SDP-a Sabor je osnovao
Istražno povjerenstvo za privatizaciju Ine koje je trebalo
utvrditi činjenice oko sklapanja dopunjenog ugovora između Ine i
MOL-a iz 2009., ocijenivši taj i Vladin posao oko ugovora o
plinskom poslovanju nedovoljno transparentnim i upitnim po
nacionalne interese.
listopad 2010. – Nakon šest mjeseci rada Istražno povjerenstvo za
privatizaciju Ine završilo je istragu, ali bez ijedne usuglašene
točke između vladajuće stranke i oporbe.
Vlada je objavila Glavni ugovor o plinskom poslovanju, sklopljen
u siječnju 2009., i Prvi dodatak Glavnom ugovoru o plinskom
poslovanju, sklopljen u prosincu 2009. Ugovori su objavljeni
nakon što je Vlada s njih skinula oznaku tajnosti.
prosinac 2010. – MOL je objavio javnu ponudu za otkup dionica od
malih dioničara po cijeni od 2.800 kuna po dionici. Ponuda se
odnosila na oko 8 posto dionica, koje su imali institucionalni i
privatni investitori. MOL poručuje kako tom ponudom daje još
jednu mogućnost da mu dionice prodaju oni koji drže dionice Ine,
a nisu ih prodali u ponudi iz 2008. godine, većina kojih su
radnici i bivši radnici Ine ili privatne osobe koje su dionice
stekle u inicijalnoj javnoj ponudi. U toj je ponudi MOL stekao
samo 0,10 posto od ukupnog broja Ininih dionica pa mu je udjel
porastao na 47,26 posto.
ožujak 2011. – Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
(Hanfa) privremeno je obustavila trgovanje dionicama Ine na
Zagrebačkoj burzi jer je utvrdila značajno trgovanje dionicama
Ine od strane inozemnih investitora te je od nadležnih stranih
regulatora zatražila relevantne podatke.
Hanfa je podnijela prijavu Državnom odvjetništvu (DORH) na
temelju sumnje da su dionice, koje su sporne, stečene opranim
novcem, odnosno manipulacijom. DORH je pokrenuo istragu o spornoj
kupovini dionica Ine od strane investitora u Slovačkoj, Mađarskoj
i Cipru.
svibanj 2011. – MOL je objavio da je 1,6 posto dionica Ine
predmet opcijskog sporazuma zaključenog od strane MOL-a, da je
preko brokera na izvanburzovnom tržištu ili na Zagrebačkoj burzi
stekao ukupno 0,21 posto dionica Ine, te da na skrbničkim i
podskrbničkim računima drži ukupno 47,47 posto Ininih dionica.
Hanfa je, pak, izvijestila da je protiv MOL-a i odgovornih osoba
u toj kompaniji podnijela kaznenu prijavu DORH-u zbog osnovane
sumnje da su počinili kazneno djelo manipulacije tržištem i
prijevare u gospodarskom poslovanju. Hanfa u rješenju navodi da
je MOL općom ponudom iz prosinca 2010. proklamirao i javno
objavio da je cilj stjecanja dionica Ine da se radnicima Ine i
privatnim osobama koje su dionice stekle u inicijalnoj javnoj
ponudi, pruži još jedna mogućnost da po cijeni značajno iznad
tržišne, prodaju svoje dionice MOL-u, a nakon završetka ponude
kupovao je dionice Ine po značajno višim cijenama (između 3.650 i
4.016 kuna po dionici), pa proizlazi kako je njegov osnovni cilj
od početka bio prelazak praga od 50 posto udjela u Ini, što kao
cilj nije javno objavio prilikom objavljivanja opće ponude.
MOL je reagirao priopćenjem kojim je “odlučno odbacio sve navode
i optužbe u vezi manipulacija tržištem”, istaknuo da je kupovao
zakonito i da nije prekršio zakon te najavio da će upotrijebiti
pravni lijek protiv Hanfinih odluka i postupaka.
lipanj 2011. – USKOK potvrdio da je protiv Sanadera otvorena
istraga zbog sumnje da je zloporabio položaj i ovlasti te primio
mito od 10 milijuna eura od predsjednika uprave MOL-a Zsolta
Hernadija, kojemu je zauzvrat omogućio preuzimanje upravljačkih
prava u Ini.
DORH je, pak, zatražio ispitivanje Hernadija jer ga se sumnjiči
da je Sanaderu dao mito kako bi MOL-u osigurao preuzimanje
nadzora nad Inom. To je mađarsko tužiteljstvo odbilo s
obrazloženjem da se radi o zaštiti mađarskih nacionalnih
interesa, da ga ne mogu ispitati “jer bi prenošenje podataka
ugrozilo sigurnost Mađarske”.
Vlada Jadranke Kosor dala je, pak, suglasnost za vođenje
pregovora s MOL-om kako bi se pristupilo drugoj izmjeni i dopuni
Ugovora o međusobnim odnosima dioničara Ine.
srpanj 2011. – Mađarski premijer Viktor Orban izjavio je da
mađarska vlada neće prihvatiti nikakve promjene postojećeg
sporazuma između MOL-a i Ine.
prosinac 2011. – Protiv bivšeg premijera Sanadera izdan je nalog
za uhićenje zbog istrage u pet slučajeva u kojima ga se sumnjiči
za korupciju i zloupotrebu položaja, među ostalim i za primanje
mita od MOL-a. USKOK ponovo zatražio ispitivanje Hernadija, no
nije dobio nikakav odgovor iz Mađarske.
siječanj 2012. – Mađarsko državno tužiteljstvo obustavilo istragu
o navodnom podmićivanju u slučaju djelomičnog preuzimanja Ine od
strane MOL-a. Glavni tužitelj Imre Keresztes rekao je da istragom
nije pronađeno ništa što bi upućivalo na kriminalnu aktivnost.
USKOK je, pak, priopćio da odluka mađarskog tužiteljstva nema
nikakvog utjecaja na postupak koji se u Hrvatskoj vodi protiv
Hernadija te da je istraga protiv njega i dalje otvorena.
studeni 2012. – Bivši premijer Sanader proglašen krivim za ratno
profiterstvo u slučaju Hypo banke i uzimanje mita u slučaju
Ina-MOL te je nepravomoćnom presudom zagrebačkog Županijskog suda
osuđen na jedinstvenu kaznu od deset godina zatvora.
Zbog uzimanja 3,6 milijuna kuna provizije od austrijske Hypo
banke sredinom 90-ih, Sanader je dobio 3,5 godine zatvora, a 7,5
godina dosuđeno mu je zbog uzimanja mita od čelnika MOL-a. Sud je
utvrdio da je Sanader primio pet milijuna eura od čelnika MOL-a,
iako je USKOK u optužnici tvrdio da je taj iznos dvostruko veći.
kolovoz 2013. – Vlada je, nezadovoljna upravljanjem u Ini,
imenovala pregovarački tim na čelu s ministrom gospodarstva
Ivanom Vrdoljakom i članom Mladenom Pejnovićem, ravnateljem
Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI).
Vlada utvrdila i okvir za pregovore, u kojem upozorava da je
proizvodnja nafte i plina u Hrvatskoj od 2009. do 2012. pala za
14,2 posto, dok je prodaja derivata na hrvatskom tržištu pala za
24 posto, a na okolnim tržištima za 22 posto. Upozorava se i na
pad prerade u rafinerijama Ine, na pad investicija, itd.
rujan 2013. – Započeli pregovori između predstavnika Vlade i
MOL-a o Ini. Nakon prvog sastanka, rečeno je da su obje strane u
pregovorima usuglasile tijek i način odvijanja pregovora te je
načelno dogovoreno da će se nalaziti jednom mjesečno.
Županijski sud, na zahtjev Uskoka, odredio je istražni zatvor za
Hernadija.
listopad 2013. – Protiv predsjednika uprave MOL-a Hernadija
raspisani su crvena Interpolova međunarodna tjeralica i Europski
uhidbeni nalog.
MOL je, pak, priopćio da time hrvatske vlasti krše zakon Europske
unije te najavio da će se protiv toga boriti svim zakonitim
sredstvima.
Mađarska vlada zatražila je od MOL-a reviziju portfelja kompanije
i najavila mogućnost prodaje Ininih dionica. Poručila je i da
smatra da slučaj Ina-MOL više nije isključivo pitanje poslovnih
nesuglasica između vlasnika, nego se radi o “sumnjivim i
nezakonitim postupcima”.
studeni 2013. – Drugi krug pregovora Vlade i MOL-a o Ini nije
donio značajnijih pomaka. Nedugo nakon te objave, MOL je objavio
da je ovlastio svoj Odbor izvršnih direktora da započne s
pripremama za prodaju MOL-ovog udjela u Ini.
MOL zatražio od Međunarodnog centra za rješavanje investicijskih
sporova (ICSID) da počne arbitražu protiv hrvatske Vlade zbog
kršenja određenih obveza i postupaka u vezi s MOL-ovim
investicijama u Hrvatskoj.
prosinac 2013. – Protiv Hernadija privatnu tužbu pred sudom u
Budimpešti podnijela je Ilona Banhegyi, nekadašnja voditeljica
MOL-ove pravne službe, u kojoj ga optužuje za “neprimjereno i
nezakonito ponašanje” u vezi s Molovom akvizicijom upravljačkih
prava u Ini, zbog čega su dionice MOL-a izgubile na vrijednosti.
Kako je sadržaj mađarske tužbe na račun Hernadija identičan onoj
koju je podigla Hrvatska, razvile su se špekulacije da bi
eventualnu presudu mađarskog suda o Hernadijevoj nevinosti morali
prihvatiti sudovi u EU, čime bi se automatski poništili uhidbeni
nalozi izdani prema Hernadiju.
siječanj 2014. – Vladini i MOL-ovi pregovarači 3. rundu pregovora
ocijenili puno kooperativnijom nego prijašnje, a razgovaralo se o
istraživanju i proizvodnji.
Dan nakon toga Ministarstvo gospodarstva objavilo je da je
Hrvatska protiv MOL-a podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za
međunarodno trgovačko pravo (UNCITRAL) u Ženevi kojom traži da se
proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. o upravljačkim
pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju.
Hernadi, pak, podnosi ustavnu tužbu protiv Hrvatske koja je
protiv njega ujesen raspisala europski uhidbeni nalog i
Interpolovu tjeralicu. Hernadi se žalio na kršenje svojih
ljudskih prava, jer je niži sud zaključio da nalog za uhićenjem
može pobijati tek kada bude u pritvoru.
veljača 2014. – Mađarski mediji pišu da MOL pregovara s ruskim
kompanijama o prodaji svojih dionica u Ini, dok je Ina zaprimila
dopis MOL-a kojim se traži suradnja Uprave u organizaciji ‘data
rooma’, kao dio standardnog procesa dubinskog snimanja tvrtke,
povezanog s pripremom moguće prodaje udjela u Ini putem
imenovanih savjetnika.
ožujak 2014. – Ministar Vrdoljak kazao je da je hrvatska strana
razgovarala s predstavnicima Rosnjefta i Gazpromnjefta, a jedna
od tema bila je i moguća prodaja udjela Ine.
Uskok je, pak, podignuo optužnicu protiv Hernadija, kojega tereti
da je bivšem premijeru Sanaderu dao 10 milijuna eura mita kako bi
MOL-u prepustio upravljačka prava u Ini.
svibanj 2014. – Vladini i MOL-ovi pregovarači izvijestili su
šturo nakon 4. runde pregovora o Ini da žele ubrzati pregovore.
Ministar Vrdoljak predstavio je, pak, analizu Vladinih
konzultanata, koja pokazuje da je Hrvatska izgubila nekoliko
milijardi dolara jer nisu ostvareni poslovni ciljevi Ine
definirani 2003. i 2009. godine. Studija američke konzultantske
tvrtke AT&Karney te Oil & Gas Consultinga pokazala je da
je MOL nakon preuzimanja Ine hrvatsku stranu nepridržavanjem
dogovora oštetio za 6,2 milijarde dolara.
lipanj 2014. – Vrhovni sud donio je pravomoćnu presudu protiv
Sanadera zbog ratnog profiterstva u ‘slučaju Hypo’ i primanja
mita od mađarskog MOL-a. Taj je sud potvrdio prvu presudu bivšem
premijeru u slučajevima Hypo i Ina-MOL, umanjivši mu kaznu s 10
na 8,5 godina zatvora.
Zagrebački Županijski sud potvrdio je, pak, optužnicu protiv
Hernadija kojega se tereti da je podmitio Sanadera kako bi MOL-u
osigurao većinska upravljačka prava u Ini.
srpanj 2014. – Premijer Zoran Milanović razgovarao u Zagrebu s
čelnicima ruskog Gazproma o energetskoj politici Hrvatske, pri
čemu su Južni tok i Ina u razgovorima dotaknuti bez bitnih
zaključaka. Domaći mediji pišu, pak, da je MOL definitivno
odlučio prodati svoj udio u Ini, a jedini zainteresirani za
kupnju je ruski Gazprom.
Ministar Vrdoljak izjavio je da Hrvatska želi ispregovarati zajam
za otkup Ininih dionica od MOL-a i tako riješiti nesporazume oko
domaće naftne kompanije.
Peta runda pregovora Vlade i MOL-a završila bez rezultata, a novi
prijepor izbio je nakon što su mediji objavili transkript te
pregovaračke runde iz kojega je, među ostalim, vidljivo da je
hrvatska pregovaračka pozicija jasna: da je model upravljanja
Inom posljedica koruptivnog djela – temeljem pravomoćne sudske
presude Sanaderu – a smatra neprihvatljivim i novi model
upravljanja Inom, koji je predložio NO kompanije.
MOL je, prema transkriptima, voljan pregovarati o promjenama
međudioničarskog ugovora, ali ne i priznati njegovu ništavnost te
želi zadržati poziciju strateškog upravljanja u Ini.
kolovoz 2014. – Ministar Vrdoljak izjavio je kako “možemo biti
zadovoljni kako je proteklo prvo ročište” pred arbitražnim
vijećem Međunarodne gospodarske komore u Parizu u povodu tužbe
koju je protiv MOL-a podnijela Vlada tražeći da se dionički
ugovor s MOL-om o Ini iz 2009. proglasi ništetnim.
rujan 2014. – Vlada i MOL objavili zajedničku izjavu prema kojoj
MOL mora postupati u najboljim poslovnim interesima Ine, a u
slučaju prodaje svog dioničkog udjela mora osigurati da kupac
preuzme sve obveze MOL-a, kao i moguće posljedice presude
Arbitražnog suda. U toj izjavi navodi se da je Arbitražni sud
naložio da MOL u ostvarivanju svojih raznih prava, uključujući
ona koja se odnose na njihove dionice u Ini, mora osigurati da u
svakom trenutku postupa u najboljim poslovnim interesima Ine.
listopad 2014. – MOL objavio da se prilagođava višku
rafinerijskih kapaciteta u Europi, pozivajući Inu da konsolidira
rafinerijske kapacitete u Rijeci. MOL je već preuredio rafineriju
u talijanskoj Mantovi u logističko središte, a Ina bi umjesto
dvije rafinerije, koje uzrokuju gubitke, trebala konsolidirati
kapacitete u jednoj od njih, poručio je MOL.
Nakon što je objavljena interna Inina analiza prema kojoj
rafinerija u Sisku ne stvara gubitke, iz MOL-a su se oglasili
izjavom u kojoj sisačku rafineriju uspoređuju s neuspješnim
sportašem ambicioznih roditelja.
Sindikat INAŠ poručio je da je najava gašenja Inine sisačke
rafinerije suprotna obvezama koje je MOL preuzeo dioničarskim
ugovorom o strateškom partnerstvu prilikom kupnje prvog paketa
dionica.
Ministar Vrdoljak izvijestio je da će SAD prijateljski
posredovati u sporu Ine i MOL-a te najavio da će Vladi predložiti
donošenje odluke o mogućem sadržaju medijacije i konkretnim
uvjetima pod kojima je Hrvatska spremna ući u taj proces.
Premijer Milanović poručio je da se država neće zaduživati za tri
milijarde eura da bi kupila dionice Ine od MOL-a, istaknuvši da
MOL sa svojim udjelom može slobodno raspolagati, a da državni
udjel u Ini neće biti prodavan.
studeni 2014. – Ministar Vrdoljak izjavio je kako se Hrvatska
sprema i za opciju otkupa MOL-ovog udjela u Ini u slučaju da
propadnu pregovori o zajedničkom upravljanju Inom.
MOL će rado prodati svoj udjel u Ini, ako se ne uspije složiti s
Vladom o dva ključna načela, kazao je financijski direktor MOL-a
Jozsef Simola, dok agencija Bloomberg piše da je za kupnju Ine
zainteresirana američka Klesch grupa.
Vlada je donijela odluku o posredovanju u rješavanju spora Vlade
i MOL-a o upravljanju Inom i dala suglasnost ministru Vrdoljaku
za odabir medijatora.
prosinac 2014. – Prizivni sud u Budimpešti potvrdio je, uz manje
izmjene, oslobađajuću presudu Hernadiju u vezi tužbe za
međunarodnu korupciju i druge kriminalne radnje.
Ministar Vrdoljak nazvao je “totalnom izmišljotinom i laži”
napise u jednom dnevnom listu da je u arbitražnom postupku u
Washingtonu mađarski “MOL dobio prvu pravnu bitku” te da su “u
prvoj rundi američki arbitri odbili hrvatske prigovore”.
siječanj 2015. – Glavni izvršni direktor MOL-a Joszef Molnar
izjavio kako kapaciteti Ininih rafinerija uvelike nadmašuju
potražnju u Hrvatskoj i smanjuju profitabilnost MOL-ovog
rafinerijskog poslovanja. Molnar je poručio i da će MOL, ne
uspije li postići dogovor, razmotriti mogućnost prodaje.
Stožer za obranu Rafinerije nafte Sisak poručio je, pak, da je
ogorčen izjavama Molnara o neprofitabilnosti sisačke rafinerije i
da će, ako treba, poduzeti i energičnije industrijske akcije.
Ministarstvo gospodarstva poručilo je, pak, da se odmah mora
dogovoriti modernizacija riječke rafinerije i nastaviti s
preradom domaće nafte u sisačkoj rafineriji. Ministar Vrdoljak
izjavio je kako nema odluke Uprave Ine o gašenju Rafinerije nafte
Sisak.
veljača 2015. – Hernadi je u razgovoru za Euromoney poručio da
MOL planira u 2015. proširiti maloprodajnu mrežu, a mogao bi
početi i s gradnjom koking postrojenja u Rijeci bude li postignut
dogovor o restrukturiranju rafinerijske imovine u Hrvatskoj.
srpanj 2015. – Ustavni sud ukinuo je pravomoćnu presudu Ivi
Sanaderu kojom je osuđen na 8,5 godina zatvora zbog ratnog
profiterstva u ‘slučaju Hypo’ te primanja mita od MOL-a i cijeli
slučaj vratio na ponovno suđenje zagrebačkom Županijskom sudu.
prosinac 2015. – Više od 200 radnika Rafinerije nafte Sisak
okupilo se ispred upravne zgrade rafinerije na prosvjedu zbog
toga što su 72 radnika u proizvodnji dobili otkaze. Poručili su
političarima da MOL gasi rafineriju dok oni raspravljaju o
podjeli funkcija.
siječanj 2016. – Koalicijska Vlada HDZ-a i Mosta na čelu s
premijerom Tihomirom Oreškovićem dobila je povjerenje većine
saborskih zastupnika, no nije dugo opstala upravo zbog sukoba
HDZ-a i Mosta u vezi Ine.
travanj 2016. – Premijer Tihomir Orešković izjavio je kako će
Vlada pričekati završetak arbitražnog postupka oko Ine, što
očekuje u jesen, i nakon toga nastaviti pregovore s MOL-om.
Istaknuo je kako je Ina od nacionalnog interesa te poručio da će
Vlada učiniti sve da zaštiti interese Hrvatske.
svibanj 2016. – Tjednik Nacional objavio je ugovor između tvrtke
“Peritus Savjetovanje” MOL-ovog savjetnika Josipa Petrovića i
tvrtke “Drimia”, u vlasništvu Ane Šarić, supruge potpredsjednika
Vlade Tomislava Karamarka. Prema tom ugovoru, od 1. veljače 2013.
do 31. siječnja 2015. “Drimia” je primala 2500 eura mjesečno da
za Petrovića prati stanje na energetskom tržištu.
Zbog bure na političkoj sceni, Karamarko je objavio da je uputio
zahtjev Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa da detaljno
istraži taj slučaj, istaknuvši kako je tijekom cijele karijere
uvijek strogo odvajao privatno i poslovno, posebno kad je riječ o
osjetljivim pitanjima od nacionalnog interesa.
Premijer Orešković najavio da će osobno formirati i voditi
pregovarački tim s MOL-om, a pregovore će početi i prije
završetka arbitraža iz kojih Hrvatska, potvrdio je, neće izaći,
premda se predsjednik HDZ-a Karamarko i dio HDZ-ovih ministara za
to zalažu.
Dolazi do sukoba u vladajućoj koaliciji jer Most traži odlazak
Karamarka iz Vlade, dok je Klub zastupnika SDP-a najavio da će
uputiti u saborsku proceduru prijedlog za pokretanje pitanja
povjerenja prvom potpredsjedniku Vlade Karamarku, čime se pokreće
postupak njegova opoziva.
15. lipnja 2016. – Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa
odlučilo je da je Karamarko bio u sukobu interesa zbog iznošenja
osobnih stavova i prijedloga za povlačenje Hrvatske iz arbitraže
s MOL-om, a osobito na sastanku Vijeća za suradnju. Utvrđeno je i
da se Karamarko nalazi u situaciji u kojoj privatni interesi mogu
utjecati na njegov rad u Vladi te se navodi kako ne smije
sudjelovati u donošenju odluka oko arbitraže Ina-MOL.
16. lipnja 2016. – Hrvatski sabor iskazao je nepovjerenje
Tihomiru Oreškoviću, čime je pala Vlada. Orešković je u svom
obraćanju Saboru ustvrdio da je pravi razlog za rušenje njegove
Vlade to što je zbog zaštite nacionalnih interesa počeo raditi na
rješenju spora Ina-MOL kroz nastavak arbitraže i početak novih
pregovora, što nekima nije odgovaralo.
listopad 2016. – Bez znanja hrvatskih članova Nadzornog odbora i
Uprave Ine, 600 tona domaće nafte željeznicom je prevezeno u
riječku, umjesto u sisačku rafineriju, što izaziva prosvjede u
Sisku i oštre reakcije na političkoj sceni.
Ministar gospodarstva u tehničkoj Vladi Tomislav Panenić izjavio
je da je MOL-u u interesu zatvaranje sisačke rafinerije, a da je
slika drugačija kada se gledaju interesi Hrvatske i Ine.
Iz Ine su, pak, izvijestili da odluka o zatvaranju sisačke
rafinerije nije donesena te kako se u sklopu predloženog
poslovnog plana razmatraju moguće opcije za Rafineriju nafte
Sisak.
A nakon što je Hernadi u intervjuu jednom mađarskom web portalu
poručio da će MOL Grupa slijediti svoj poslovni put i planove sa
ili bez Ine, Panenić je tu izjavu ocijenio neprimjerenom i
poručio da Hernadi bez osnove nastupa kao da je MOL većinski
vlasnik, a ne jedan od dioničara Ine.
Predsjednica Republike Kolinda Grabar-Kitarović pozvala je, pak,
sve parlamentarne stranke da usuglase stavove u odnosima s MOL-om
vezano za sisačku Rafineriju i Inu općenito, naglasivši potrebu
postizanja nacionalnog konsenzusa i zajedništva po tom pitanju.
Premijer Andrej Plenković poručio je, pak, na početku prve
sjednice nove Vlade kako neće dopustiti da Ina postane podružnica
MOL-a. Poručio je i da će cilj Vlade biti osiguranje uvjeta za
Inin daljnji rast i razvoj te najavio izradu strategije koja će
pokazati “kakvu Inu želimo”.
“Temeljem te strategije pristupit ćemo rješavanju svih otvorenih
pitanja između dva najveća dioničara”, rekao je Planković i
najavio sastanak između Uprave Ine i Vlade na kojem će se
razmotriti odnosi i strateški interesi Hrvatske u Ini.
studeni 2016. – Premijer Plenković sastao se u Banskim dvorima s
predsjednikom Uprave Ine Zoltan Aldottom, koji je taj susret
ocijenio vrlo važnim jer je Uprava Ine nakon nekoliko godina
imala priliku izravno izvijestiti Vladu o stanju u Ini.
Na generalnoj skupštini Interpola preglasan je, pak, hrvatski
zahtjev da se produlji crvena tjeralica predsjedniku uprave MOL-a
Hernadiju, iako je komisija za tjeralice Hrvatskoj prethodno dala
za pravo.
Hernadi je, pak, u intervjuu za njemački poslovni list
Handelsblatt izjavio da je zadovoljan Upravom i osobljem Ine, a
premda je problem u politici u Zagrebu, računa da će postići
dogovor s Vladom kako bi Ina bila dio novog MOL-a. No, poručio je
i da postoji mogućnost da MOL proda dionice INA-e, ako nije
dobrodošao u Hrvatsku.
prosinac 2016. – Europska komisija zatražila je od Hrvatske
izmjene Zakona o privatizaciji Ine, jer se njime krši sloboda
kretanja kapitala i sloboda poslovnog nastana. Navodi da su tim
zakonom dodijeljene posebne ovlasti u Ini, uključujući pravo veta
u slučaju odluka koje se odnose na prodaju dionica/imovine u
vrijednosti koja prelazi određeni prag. Posljedica toga je
situacija da dioničari ne mogu utjecati na važne odluke društva
razmjerno svojim udjelima, što može odvratiti potencijalne
ulagače od ulaganja u Inu, smatra Komisija.
24. prosinca 2016. – Premijer Plenković izjavio kako je Vlada
odlučila u svoje vlasništvo vratiti Inu otkupom cjelokupnog
udjela koji u njoj ima MOL. To je uslijedilo nakon što je
Arbitražni sud komisije UN-a za međunarodno trgovačko pravo u
Ženevi odlučio da dokazi koje je Hrvatska podnijela nisu dovoljni
da dokažu da su ugovori sklopljeni 2009. nastali kao plod
koruptivnih aktivnosti.
Vlada se, kazao je Plenković, snažno protivi takvoj odluci
Arbitražnog suda i razmatra sve pravne opcije kako bi se osporila
ta odluka.
Predsjednik Hrvatskoga sabora i Mosta Božo Petrov izjavio je istu
večer da je dogovor o budućim planovima za INA-u zajednički i da
se Most uvijek zalagao za zaštitu Ine.
SDP je, pak, poručio da podržava odluku da se INA vrati Hrvatskoj
i pozvao Vladu da javnosti predstavi financijski plan za to.
25. prosinca 2016. – MOL je objavio da je uvijek bio i ostaje
otvoren za razgovor o budućnosti Ine, dok Reuters u tekstu o
Vladinim planovima za otkup dionica Ine navodi da je posljednja
transakcija dionicama Ine na Zagrebačkoj burzi obavljena po
cijeni dionice od 2.925 kuna, ili oko 405 dolara, iz čega
zaključuje da vrijednost MOL-ovog udjela u Ini doseže oko 14,5
milijardi kuna ili oko 2 milijarde dolara.
28. prosinca 2016. – U medijima većina energetskih stručnjaka
podržava ideju o otkupu dionica Ine od MOL-a, no pojavljuju se i
drugačija mišljenja, pa tako, među ostalima, udruga poreznih
obveznika Lipa poručuje da se protivi takvim planovima Vlade jer
se radi o “ekstremno skupom i riskantnom potezu” iz kojeg se ne
vidi plan i strategija “što dalje”.
Premijer Plenković poručuje, pak, koji dan kasnije da se Vlada
odgovorno ponaša prema nacionalnoj kompaniji od strateškog
interesa, s više od 10.000 zaposlenih, dvije rafinerije i velikom
maloprodajnom mrežom, te da se za kupnju dionica Ine razmišlja o
modelu inicijalne javne ponude 25 posto minus jedne dionice
HEP-a.
“Situacija s Inom je već niz godina problematična, imamo
situaciju da postoji jedan arbitražni postupak, drugi je upravo
završio, brojni sudski procesi, njeno poslovanje, odnosi s
mađarskim MOL-om koji su očito bili poprilično komplicirani svih
ovih godina”, rekao je premijer.
2. siječnja 2017. – Potpredsjednica Vlade i ministrica
gospodarstva Martina Dalić kazala je da se odluke u Vladi
dogovaraju s koalicijskim partnerima i da, po svim našim i
europskim zakonima, zadržavanje 75 posto plus jedne dionice znači
da HEP ostaje pod potpunom kontrolom države kao što je i sada, sa
100 posto vlasništva. To je kazala nakon napisa u medijima da se
Most protivi prodaji dionica HEP-a radi kupovine dionica Ine od
MOL-a.
9. siječnja 2017. – Potpredsjednik Kluba zastupnika SDP-a Gordan
Maras najavio je kako će SDP na sjednici Sabora uputiti u
proceduru interpelaciju o radu Vlade kada je riječ o njezinu
postupanju u vezi s Inom. Poručio je i kako će SDP inzistirati na
tome da građanima budu dostupne sve informacije vezane uz Inu, da
se provede javna rasprava te da građani sami odluče što je
najbolje napraviti.
Maras je ocijenio i kako je potpredsjednica Vlade Dalić u sukobu
interesa jer njezin suprug radi u Ini.
12. siječnja 2017. – Potpredsjednik Vlade i ministar uprave Ivan
Kovačić iz Mosta izjavio je kako je Most sigurno za otkup dionica
Ine od MOL-a, ali da će se o načinu kako to učiniti još
raspravljati na Vladi. Potpredsjednica Vlade Dalić kazala je,
pak, kako još nije čula za bolji model od onog da se u te svrhe
proda udio u HEP-u i kako je taj model razrađen tako da ne
povećava javni dug.
19. siječnja 2017. – Vlada je donijela odluku o osnivanju Savjeta
za pregovore s Molom, koji će davati smjernice, poduzimati mjere
i aktivnosti te predlagati Vladi donošenje odluke vezano uz
pripremu, provedbu i financiranje postupka mogućeg otkupa dionica
Ine koje drži MOL.
Mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto kazao je, pak,
mađarskim medijima da hrvatska Vlada mora postići dogovor s
mađarskim Molom o otkupu udjela u Ini. “Dolazi do promjena
državne privatizacijske strategije i mi to razumijemo”, izjavio
je Szijjarto i poručio da pregovaračke strane moraju biti svjesne
da “barem iznos koji je Mađarska dala kroz ulaganja u Inu mora
biti vraćen u Mađarsku u slučaju otkupa udjela u Ini”.
30. siječnja 2017. – Predstavnici sindikata izrazili su na
sjednici Gospodarsko-socijalnog vijeća protivljenje otkupu
dionica Ine od MOL-a, kao i prodaji 25 posto dionica HEP-a kako
bi se to učinilo.
Predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Krešimir Sever kazao
je da su sindikati jasno izrazili svoje negodovanje oko modela s
kojim bi se u to išlo – inicijalne javne ponude – i drže da ga je
zbog niza razloga u ovom trenutku nemoguće i nepotrebno provoditi
jer je HEP visoko kapitalizirana kompanija koja ima solidne
prihode.
1. veljače 2017. – Premijer Plenković kazao je da je Hrvatska
zatražila poništaj arbitražne odluke u slučaju INA-MOL pred
Arbitražnim sudom (UNCITRAL) u Ženevi. Ocijenio je kako je riječ
o “vrlo dobro potkrijepljenim argumentima za poništaj arbitraže,
prije svega procesno-pravnim razlozima i nadamo se da će, u
postupku koji slijedi, a trajat će nekoliko mjeseci, tih nekoliko
navedenih razloga švicarski Savezni sud na odgovarajući način
sagledati”.
2. veljače 2017. – Vlada je u Sabor uputila izvješće u kojem
odbija zaključke interpelacije 19 zastupnika SDP-a o njezinom
radu vezanom uz najavljenu renacionalizaciju Ine i privatizaciju
25 posto minus jedne dionice HEP-a jer ih smatra neosnovanim.
3. veljače 2017. – Hrvatska s Mađarskom želi imati kvalitetne,
dobrosusjedske odnose i važno je da ti odnosi ne budu opterećeni
situacijom oko Ine i MOL-a i obje su strane iskazale spremnost
riješiti to pitanje, izjavio je premijer Plenković nakon
razgovora s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom na rubu summita
EU-a u Valletti.
“Još jednom smo iskazali spremnost da riješimo to pitanje, to je
sasvim jasno potvrdila i mađarska strana, odnosno MOL da proda
svoje dionice. Prema tome, nastavit ćemo razgovore, za to su
potrebni opsežni i kvalitetni inputi brojnih stručnjaka kako
bismo doveli tu priču do onoga što je cilj Vlade, to jest
vertikalno integrirana kompanija koja Hrvatskoj osigurava rezerve
nafte i plina, rafinerije koje dobro posluju, raširenu
maloprodajnu mrežu, s jasnom vlasničkom strukturom u kojoj će
uloga hrvatske države biti dominantna”, rekao je Plenković.
Istoga dana mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto
kazao je u intervjuu tjedniku Figyelo da je u slučaju Hrvatske i
MOL-a normalna poslovna suradnja postala politički neodrživa te
da ne preostaje ništa drugo nego tu suradnju okončati.
Na upit novinara hoće li se mađarska vlada miješati u to,
Szijjarto je kazao da neće: “Hrvatska Vlada treba postići dogovor
s MOL-om, no jasno smo stavili do znanja da će transakcija biti
prihvatljiva jedino ako će iznos novca koji se vraća u Mađarsku
biti jednak MOL-ovom punom iznosu investiranog kapitala”.
25. veljače 2017. – Potpredsjednica Vlade Martina Dalić kazala je
da je savjet za mogući otkup udjela mađarskog Mol-a u Ini na
svojoj sjednici odlučio o kriterijima temeljem kojih je potrebno
ocijeniti sve modele koji se predlažu. Ti modeli uključuju model
koji je predložio Most, inicijalnu javnu ponudu jedne četvrtine
HEP-a, kao i model koji se svodi na ideju energetskog holdinga.
Prema medijskim napisima, Ivan Domagoj Milošević iz HDZ-a
predložio je model državnog holdinga koji bi činili Ina, HEP,
Plinacro i Janaf, a taj holding ne bi upravljao tvrtkama nego
svojim udjelom u njima, dok bi se otkup dionica MOL-a proveo
njegovim kreditnim zaduženjima.
27. veljače 2017. – Ina je u 2016. godini prvi put nakon 2012.
ostvarila pozitivan neto rezultat, odnosno neto dobit od 101
milijun kuna, kazao je Inin glavni financijski direktor Ákos
Székely, predstavljajući poslovne rezultate kompanija.
Međutim, tema otkupa dionica Ine od MOL-a pala je idućih mjeseci
u drugi plan jer je političku i ekonomsku scenu uzdrmala kriza u
Agrokoru.
27. travnja 2017. – Premijer Plenković je na sjednici Vlade
naložio da se pripreme odluke o razrješenju trojice Mostovih
ministara – Vlahe Orepića, Slavena Dobrovića i Ante Šprlje – jer
su glasovali protiv prijedloga da Vlada odbije zahtjev SDP-a za
pokretanjem povjerenja ministru financija Zdravku Mariću.
Plenkovićeva neočekivana odluka izazvala je pomutnju na
političkoj sceni. Nakon početnog šoka, predsjednik Sabora i Mosta
Božo Petrov idućega je dana kazao da će svi članovi Vlade iz
Mosta podnijeti ostavke.
Uslijedio je burni tjedan u kojemu su svi prebacivali krivnju na
one druge, raspravljalo se o saborskim procedurama – hoće li se
prvo smijeniti Petrova s čela Sabora ili će se prije raspravljati
o povjerenju ministru Mariću, pitanju koje su pokrenuli oporbeni
parlamentarni zastupnici jer su tvrdili da je Marić znao za
probleme Agrokora, s obzirom da je prije radio u tom koncernu.
Napokon, nakon napetog pojedinačnog glasanja u Saboru 4. svibnja,
oporbi je nedostajao jedan glas za smjenu Marića. Tako je Marić
ostao ministar, a u raspletu političke situacije čelnik Mosta
Petrov ostao je bez mjesta predsjednika Sabora.
Na njegovo mjesto došao je Gordan Jandroković iz HDZ-a, dok je
nakon dugih i neizvjesnih pregovora u lipnju u vladajuću
koaliciju ušao okrnjeni HNS, kojega je zbog koaliranja s HDZ-om
napustilo nekoliko istaknutih saborskih zastupnika.
28. lipnja 2017. – Potpredsjednica Vlade Martina Dalić izjavila
je kako nije došlo do zastoja u postupku priprema za mogući otkup
udjela MOL-a u Ini, da tim poslom koordinira i rukovodi Savjet za
pregovore s MOL-om. Na upit novinara kazala je: “Kada se Savjet
zadnji puta sastao, morate se informirati kod samog predsjednika
Savjeta, ali ja ne bih rekla da je išta zapelo. Ta transakcija,
njezina priprema, njezino odvijanje mislim da se odvija
primjereno njezinoj složenosti”.
Istoga dana Most nezavisnih lista predstavio je svoj prijedlog
modela otkupa Ine od MOL-a koji predviđa da Ministarstvo državne
imovine prenese na društvo posebne namjene – SPV – svoje dionice
Ine i da se to društvo dodatno pojača udjelima u tvrtkama gdje je
država u manjinskom vlasništvu, iz portfelja Centra za
restrukturiranje i prodaju. SPV bi potom izdao obveznice koje bi
se ponudile na tržištu kapitala, građanima i državnim
investitorima, a prikupljenim novcem otplaćivale bi se Inine
dionice u vlasništvu MOL-a.
13. srpnja 2017. – Europska komisija je odlučila pokrenuti
postupak protiv Hrvatske pred Sudom EU-a jer nije promijenila
Zakon o privatizaciji INA-e, koji državi daje pravo veta u
ključnim stvarima. Vlada je, pak, poručila da je u stalnom
kontaktu s Europskom komisijom s ciljem pronalaženja rješenja
glede neusklađenosti tog zakona s europskom pravnom stečevinom.
24. kolovoza 2017. – Vlada je donijela zaključak o provedbi
odabira investicijskog savjetnika u transakciji mogućeg otkupa
dionica Ine koje drži mađarski Mol. Kako je kazao premijer
Plenković, cilj je da se provede odabir investicijskog savjetnika
koji bi pomogao Vladi u transakciji mogućeg otkupa dionica.
Tijekom rasprava na Savjetu za pregovore s Molom, koji se sastao
nekoliko puta, utvrđeni su kriteriji i model za otkup dionica
Ine, kazao je, dodavši kako se zadatak investicijskog savjetnika
odnosi na procjenu vrijednosti Ine, evaluaciju te razmatranje
potencijalnih strateških partnera.
7. rujna 2017. – Sindikalnim partnerima i Radničkom vijeću Ine
Deloittovi konzultanti predstavili su rezultate analize opcija
održivog poslovanja sisačke rafinerije, a sada je nužno provesti
pregovore sa svim relevantnim dionicima na temu budućnosti te
rafinerije, priopćila je Ina.
“Deloitteova analiza pokazuje kako je konverzija Rafinerije nafte
Sisak u logistički centar ekonomski najisplativije rješenje,
čijom bi se provedbom realiziralo 93 milijuna dolara novčanog
tijeka u sljedeće tri godine u usporedbi sa sadašnjim načinom
rada rafinerije”, kaže se u priopćenju.
Dan kasnije potpredsjednica Vlade Martina Dalić kazala je da je
Vladi iznimno važno stvaranje uvjeta za povećanje zaposlenosti u
Sisačko-moslavačkoj županiji i u tom je smislu dobro što Ina
razmatra razne opcije za Rafineriju nafte Sisak.
8. rujna 2017. – Mađarsko ministarstvo vanjskih poslova objavilo
je da Mađarska neće poduprijeti hrvatski zahtjev za članstvo u
Organizaciji za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) zbog odnosa
prema MOL-u i njezinu šefu Zsoltu Hernadiju.
27. listopada 2017. – Vlada je priopćila da je švicarski Savezni
vrhovni sud odbio poništiti odluku Arbitražnog suda, koji nije
prihvatio hrvatski zahtjev da se ponište ugovori o upravljanju
Inom, pa će se ta odluka provoditi kroz održavanje postojećeg
stanja u korporativnom upravljanju Inom.
Premijer Plenković izjavio je da je tom odlukom završen pravni
put koji je Hrvatska imala na raspolaganju. Na upit novinara o
interesu Rosnjefta da bi postao partneri Vlade u upravljanju
Inom, o čemu piše Jutarnji list, Plenković je, pak, odgovorio da
je “dobro je da postoji interes za Inu, ne samo Rosnjefta već i
brojnih drugih potencijalnih strateških partnera”.
Pripremili: Slavica Cvitanić, Nenad Bach
