Ministar financija Zdravko Marić u utorak je kazao kako najnoviji podaci Eurostata o hrvatskom javnom dugu pokazuju da se trend smanjivanja njegova udjela u BDP-u nastavlja i u 2017., najavivši da bi do kraja godine javni dug i u nominalnom iznosu mogao biti niži za 500 milijuna kuna, kao i lani.
Na kraju drugog tromjesečja javni dug Hrvatske iznosio je, prema
izvješću Eurostata, 287,25 milijardi kuna ili 81,9 posto bruto
domaćeg proizvoda (BDP), što je za 12,8 milijardi ili 4,5
postotnih bodova manje nego u prvom tromjesečju.
Po padu javnog duga na kvartalnoj razini, Hrvatska se, navodi
europski statistički ured u izvješću objavljenom u utorak, našla
na vodećem mjestu među svim članicama Europske unije (EU).
Dan ranije DZS i Eurostat izvijestili su da je hrvatski
konsolidirani javni dug na kraju 2016. bio 289 milijardi kuna ili
82,9 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u 2015. iznosio
289,5 milijardi kuna ili 85,4 posto BDP-a.
“Današnji podaci Eurostata dodatna su potvrda da se taj
trend (smanjivanja) nastavlja i u 2017. godini”, kazao
je Marić odgovarajući na upit novinara nakon potpisivanja
sporazuma za provedbu financijskog instrumenta “ESIF krediti za
rast i razvoj”.
Dodao je da se prijedlogom rebalansa proračuna, koji će se
uskoro naći na Vladi i u Saboru, planira daljnje smanjivanje
proračunskog deficita opće države, kao i da očekuje da će
javni dug do kraja godine biti na razini od otprilike 80 posto
BDP-a.
“Mislim da je to odličan rezultat jer u dvije godine to
bi značilo da smo praktički smanjili udjel javnog duga za
preko 5 postotnih bodova, što nas svrstava u zaista gornji
rang zemalja članica EU. To je isto tako važno iz
perspektive toga je da smo na pragu, barem prema jednoj rejting
agenciji, i za onaj sljedeći korak, a to je povećanje kreditnog
rejtinga, da smo izašli iz Procedure prekomjernog deficita i da
se sukladno tome zapravo kao država vrlo odgovorno odnosimo prema
javnim financijama”, rekao je ministar financija.
Istaknuo je da u 2016. nije samo smanjen udjel javnog
duga u BDP-u, nego i nominalni iznos javnog duga i to za
otprilike 500 milijuna kuna.
“Na tom tragu i otprilike na tim razinama možemo očekivati i
2017.”, najavio je Marić.
Podsjetio je da je ovogodišnji proračun rađen uz planirani
deficit opće države od 1,6 posto, a da će prijedlogom rebalansa
proračuna on biti znatno niži, unutar 1 posto.
“Mislim da je to također sjajna poruka domaćoj javnosti i
gospodarstvu, ali i međunarodnoj javnosti, jer Hrvatska
praktički ima kontinuitet odgovornog i konzervativnog
planiranja, a u isto vrijeme isporučuje još i bolje
rezultate”, naveo je Marić
Odgovarajući na upit novinara, kazao je da će nastaviti
smanjivati udjel javnog duga u BDP-u za 2,5 do 3 postotna boda
godišnje, što bi značilo da će se ispuniti Vladin program o
smanjenju njegova udjela u BDP-u do 2020. ispod 75 posto. “To nam
je bazni scenarij, a činit ćemo sve da taj trend smanjivanja bude
još i brži”, rekao je Marić.
