Simpatična bitka u ovom trenutku odvija se između dvaju najvećih hrvatskih aerodroma. Bitka za statistiku: broje se putnici, slažu grafikoni, iščekuju posljednji dani u mjesecu kako bi se ustanovilo koji je najprometniji.
Na semaforu trenutno vodi Split s 2,54 milijuna putnika, Zagreb
zaostaje za oko 200 tisuća, no izvjesno je da će do kraja godine
hrvatska metropola preteći dalmatinsku i konačni rezultat bi
trebao biti otprilike 3 naprema 2,8 milijuna ljudi, piše tportal.hr
Ljetne gužve, naime, ovdje su već dosegnule prag podnošljivosti
kada su u srpnju ove godine sa 657 tisuća putnika oboreni
apsolutno svi dnevni, tjedni i mjesečni rekordi. Ne samo u
Splitu, ne samo u Hrvatskoj, nego u kompletnoj regiji jugoistočne
Europe. Društvenim mrežama kolale su fotografije dugačkog
zmijolikog reda ljudi koji su doslovno već na parkingu čekali na
check-in, prolazak kontrole i ukrcaj u avione. Začudo, na samu
uslugu malenog, kompaktnog i ugodnog aerodroma malo tko se
požalio. Sve funkcionira kao po špagu.
“Naše osoblje dočekalo je svakoga od njih, kratko
porazgovaralo i obavijestilo ih koliko će čekati. Putnicima prije
svega trebaju informacije, dokaz da se o njima vodi briga, nakon
toga nema nervoze”, objašnjava direktor Lukša
Novak, koji je već 25 godina direktor aerodroma. Za hrvatske
prilike radi se o nevjerojatnoj konstanti – čovjek je preživio
nekoliko smjena vlasti i na funkciji traje još otkako je započela
novija hrvatska stvarnost.
Splitski aerodrom u stvarnosti je uhodan i moćan mehanizam
kojemu nikakve vanjske intervencije naprosto ne trebaju – dapače,
vjerojatnije je da bi sve pokvarile. I što je još važnije, po
svim dostupnim podacima sasvim komotno može poslužiti kao primjer
odgovornog, racionalnog i uspješnog upravljanja. Oni sami za sebe
su skromni pa umjesto da su bolji, govore da su – drukčiji.
Dok je Zagreb novi terminal dobio tek kada je zračnu
luku predao u ruke Francuzima, a Dubrovnik svoj izgradio
europskim novcem, Split, pojednostavljeno rečeno, gradi sam
sebe. Do rujna iduće godine – iako je dojam da će se nastojati
potegnuti kako bi se preduhitrila špica sezone – ovaj aerodrom
protezat će se na 46 umjesto dosadašnjih 13 tisuća četvornih
metara, dobit će novi suvremeni terminal i proširiti se na ukupno
jedanaest izlaza za avione, imati jedan od najvećih kolodvora u
državi s pedesetak pozicija za autobuse, novo parkiralište s
preko tisuću mjesta i njihovu ‘toplu vezu’ s aerodromskom
zgradom, ali i niz sadržaja skrivenih u utrobi, koji u stvarnosti
predstavljaju srce samog aerodroma. Golema investicija ukupno je
vrijedna 450 milijuna kuna – 347 milijuna za
građevinske radove te još stotinjak za opremu, koju će zračna
luka nabaviti direktno. Ne žele plaćati posrednike, a i sigurni
su da sami najbolje znaju što im treba.
Cijeli članak pročitajte ovdje.
