Diljem Europe postotak pravovremenih plaćanja samo je neznatno porastao za jedan postotni bod od 77% na 78%. U zapadnoj Europi svaki peti račun, a u istočnoj Europi svaki četvrti račun ne plaća se u odobrenom roku.
Praksa plaćanja u Europi trenutačno je na razini od 78% računa
plaćenih na vrijeme. Nakon pozitivnih kretanja tijekom proteklih
deset godina, vidljivo je stagniranje pozitivne prakse plaćanja.
Postotak kasnih plaćanja (19%) i nenaplaćenih računa (3%) nije se
poboljšavao, ili se tek neznatno poboljšavao u posljednje tri
godine. Ovo je rezultat ankete “European Payment Practices 2017”
koju je proveo nezavisni institut za istraživanje tržišta Kantar
TNS u ime EOS Grupe. Podaci su prikupljeni od 3.200 tvrtki u 16
zemalja tijekom istraživanja koje se u proljeće provelo deseti
put zaredom.
Diljem Europe postotak pravovremenih plaćanja samo je neznatno
porastao za jedan postotni bod od 77% na 78%. U zapadnoj Europi
svaki peti račun, a u istočnoj Europi svaki četvrti račun ne
plaća se u odobrenom roku. Udio nenaplaćenih potraživanja od 3% u
zapadnoj Europi i 4% u istočnoj Europi ostao je na istoj razini
kao i prethodne godine,
Hrvatska se s lanjske vodeće pozicije od 78% računa plaćenih na
vrijeme, ove godine blago spustila na istočnoeuropski prosjek od
76%. Jedina istočnoeuropska zemlja koja postiže stopu pouzdanosti
plaćanja od 80% je Poljska u kojoj posebno privatni potrošači
plaćaju na vrijeme. Najlošije prakse plaćanja vidljive su u
Grčkoj, Rusiji, Rumunjskoj, Bugarskoj i Slovačkoj (74%
pravovremenih plaćanja).
Rokovi plaćanja tek su u prosjeku skraćeni za jedan dan u većini
europskih zemalja, pa tako i u Hrvatskoj s 36 na 35 dana. Tih 24
sata blago je, pozitivno utjecalo na disciplinu plaćanja u većini
zemalja.
“Tvrtke su oprezne i provode vrlo umjereno skraćivanje rokova iz
godine u godinu.” kaže Barbara Cerinski, direktorica tvrtke EOS
Matrix, “Do sada se pokazalo da dugi, odobreni rokovi plaćanja
utječu negativno na disciplinu plaćanja, a ako se rokovi pak
previše skrate, to bi moglo udaljiti korisnike. Tanka je granica
između zadržavanja kupaca i postizanja dobre prakse plaćanja”.
Na plaćanje kupaca koji kasne s plaćanjem, hrvatske tvrtke moraju
čekati dodatnih 20 dana nakon isteka roka plaćanja (2016: 22
dana;). Dva dana ranije plaćaju i privatni i poslovni kupci, iako
je i ove godine vidljivo urednije plaćanje kod privatnih kupaca.
Kao rezultat kašnjenja u plaćanju, otprilike svaka četvrta tvrtka
u istočnoj Europi reagira smanjenjem ulaganja i podizanjem
cijena. Podizanje cijena je najčešće u Mađarskoj (32%), nakon
čega slijedi Hrvatska (30%). U zapadnoj Europi britanske tvrtke
će najvjerojatnije povećati svoje cijene (26%), čijoj se odluci
približila samo Švicarska (24%). U Njemačkoj, s druge strane tek
četiri posto tvrtki reagira na kašnjenja i neplaćanja povećanjem
cijena. U pogledu zamrzavanja zapošljavanja ili ukidanja radnih
mjesta, Grčka pokazuje najsnažnije reakcije u Europi na kašnjenja
plaćanja: u 31% tvrtki anketiranih u Grčkoj, neplaćanja su
utjecala na politiku zapošljavanja.
“Mnogi ljudi nisu ni svjesni posljedica kasnih plaćanja i
neplaćanja. Željeli bismo educirati građane o tome, kao i o
važnosti naplate potraživanja”, kaže Barbara Cerinski, “Uloga
koju upravljanje potraživanjima igra u gospodarstvu općenito je
slabo percipirana, iako je to nešto od čega potrošač ima velike
koristi. Budući da je kao rezultat oporavka duga, likvidnost
ponovno uspostavljena u tvrtki, time je omogućeno izbjegavanje
povećanja cijena ili ukidanje radnih mjesta.”
U Hrvatskoj su insolventnost i nepodmirivanje plaćanja od
vlastitih kupaca navedeni kao glavni razlozi slabog plaćanja
poslovnih kupaca. No svaka treća tvrtka također pretpostavlja da
je kašnjenje plaćanja namjerno te da pogreške prilikom obrade
faktura također nisu zanemarivi uzroci neplaćanja. Privatni kupci
kasne s plaćanjem zbog osobne prezaduženosti, trenutačne
nelikvidnosti, ali i zbog zaboravnosti i namjernog neplaćanja.
Optimizam u tvrtkama nije porastao u odnosu na lani. Tvrtke u
Hrvatskoj su skeptičnije kad su u pitanju prognoze za poboljšanje
navika plaćanja; 76% tvrtki (2016: 74%) ne očekuje poboljšanja u
iduće dvije godine.
U 2016. godini na razini Europe nadoknađeno je 8% poslovnih
prihoda i reinvestirano u gospodarski ciklus zahvaljujući
upravljanju potraživanjima. Oko 17% tvrtki zabrinuto je mogućim
bankrotom, pa smatraju usluge naplate potraživanja sve važnijim.
Ukupno 41% europskih tvrtki redovito surađuje s pružateljima
usluge naplate potraživanja. U istočnoj Europi, rumunjske tvrtke
imaju najviše koristi od suradnje s pružateljima usluge naplate
potraživanja. Svake godine, suradnja sa stručnjacima za
upravljanje potraživanjima tvrtkama nadoknađuje ukupno 13%
prihoda. U Hrvatskoj (12%) i Češkoj (11%), pružatelji usluga
naplate potraživanja nadoknadili su više od 10% prihoda tvrtke. U
zapadnoj Europi, njemačke tvrtke posebno uživaju prednosti
suradnje s pružateljima usluge naplate potraživanja, pri čemu se
8% prihoda vraća tvrtkama kao rezultat upravljanja
potraživanjima.
