U ukupnim količinama voća i povrća koje smo lani uvezli iz nečlanica EU-a, oni imaju ogroman udio, pogotovo Srbija i Bosna i Hercegovina. U 2016. godini u Hrvatsku je, inače, s teritorija trećih zemalja ušlo čak 45.708 tona voća i nešto manje povrća
Nakon što je, poslije napada iz susjednih zemalja, odustao od
uredbe o strožim, odnosno skupljim kontrolama uvoznog voća i
povrća, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić o tom se pitanju
više ne oglašava.
Podsjetimo, Ministarstvo je krajem srpnja donijelo novi pravilnik
kojim se trebao uvesti pojačani fitosanitarni nadzor na uvoz voća
i povrća iz tzv. trećih zemalja (onih koje nisu članice EU-a,
op.a.) i značajno povećati naknade za inspekcijski nadzor, i to s
90 na 2000 kuna.
Premda je Tolušić čitavo vrijeme isticao kako nova odredba nema
za cilj diskriminaciju robe iz susjednih država, nego jedino
zaštitu hrvatskih potrošača, uslijedile su burne reakcije iz
Srbije, BiH, Crne Gore i Makedonije, a te su države najavile i
uzvratne mjere Hrvatskoj. Nakon svega, Tolušić je popustio i
odustao od povećanja pristojbe za inspekcijski nadzor za čak 22
puta, a i susjedi su nam odahnuli.
To nije ni čudno budući da u ukupnim količinama voća i povrća
koje smo lani uvezli iz nečlanica EU-a, oni imaju ogroman udio,
pogotovo Srbija i Bosna i Hercegovina. U 2016. godini u Hrvatsku
je, inače, s teritorija trećih zemalja ušlo čak 45.708 tona voća
i nešto manje povrća (41.774 tone), piše Slobodna Dalmacija.
Nakon egipatskoga, uvezli smo najviše bosanskog mladog krumpira
(1000 tona), a iz ove nam je susjedne države stiglo i najviše
svježih krastavaca, kad je riječ o tržištu izvan EU-a, ukupno
1171 tona, te salate glavatice (831 tona).
Srbija je još veći izvoznik povrća u Hrvatsku. S tog je tržišta
na naše police pristiglo 1700 tona crvenog luka i jednako toliko
mrkve, 1500 tona slatkih paprika, 1400 tona graha, 1200 tona
graška, 699 tona mahunastog povrća…
Iz Makedonije Hrvatska uvozi najviše slatkih paprika – više od
3300 tona, te lubenica – 1258 tona.
TOP 5 uvoza voća iz trećih zemalja u 2016.
godini:
1) Banane (Ekvador) – 22.612 tona
2) Limun (Turska) – 1559 tona
3) Šljive (Srbija) – 1480 tona
4) Grejp (Turska) – 1559 tona
5) Zamrznuto voće i orašasti plodovi (Srbija) – 1577 tona
TOP 5 uvoza povrća iz trećih zemalja u 2016.
godini:
1) Mladi krumpir (Egipat) – 4456 tona
2) Slatke paprike (Makedonija) – 3318 tona
3) Obični grah (Kina) – 2180 tona
4) Crveni luk (Srbija) – 1783 tone
5) Mrkva i repa (Srbija) – 1735 tona
