Ministarstvo turizma pripremilo je Nacrt prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu koji je danas stavljen na javnu raspravu. Novim prijedlogom dodatno se i detaljnije propisuju oblici turističke ponude koji su do sada bili nedostatno regulirani.
S ciljem dodatnog pojednostavljivanja i izjednačavanja
uvjeta za pružanje usluga u turizmu, Ministarstvo turizma
pripremilo je Nacrt prijedloga Zakona o pružanju usluga u turizmu
koji je danas stavljen na javnu raspravu.
Osnovne izmjene odnose se na usklađivanje Zakona s
Direktivom (EU) 2015/2302 te pružanje usluga turističkog vodiča i
poslovanje u agencijama, a mišljenja, prijedlozi i komentari
javnosti prikupljat će se putem portala
e-savjteovanje do 26. srpnja 2017.
godine.
“Izmjenama zakona želimo ujednačiti pružanje
usluga u turizmu, ali isto tako učiniti poslovanje još više
efikasnim, transparentnim i jednostavnim te istovremeno omogućiti
veću profesionalnost i podizanje kvalitete u pružanju usluga.
Osim toga, ove će izmjene doprinijeti povećanju raznolikosti i
razvoju turističke ponude te omogućiti učinkovitije suzbijanje
sive ekonomije, bolju zaštitu potrošača, veću zaposlenost te
stvaranje uvjeta za pristup povoljnom financiranju projekata koji
uključuju pružanje neke od zakonom obuhvaćenih turističkih
usluga, a sve kako bi u konačnici dodatno osnažili ukupnu
konkurentnost hrvatskog turizma”, naglasio je ministar
turizma Gari Cappelli.
Najopsežnije promjene odnose se na usklađivanje
zakona s Direktivom (EU)
2015/2302, što je obveza svih članica Europske unije do
1. siječnja 2018. godine. Konkretno, predlažu se opsežne izmjene
u segmentu zaštite prava potrošača, posebice kod online
poslovanja, na način da se stvara potreba veće transparentnosti i
pravne sigurnosti za putnike i trgovce.
Tako se primjerice u Nacrtu prijedloga Zakona detaljno navodi
obavezan sadržaj Ugovora o putovanjima u paket aranžmanima te se
putnicima pruža posebna zaštita u slučaju nesolventnosti
organizatora putovanja.
Vezano uz pružanje usluga turističkih
vodiča, predlaže se uvođenje promjena u koncept stručnog
ispita.
Naime, stručni ispit trenutno se polaže po županijama, a
sastoji se od općeg i posebnog dijela. Ovim izmjenama predlaže se
polaganje općeg dijela za cijelo područje Republike Hrvatske i
posebnog dijela za zaštićene cjeline (lokalitete) po županijama,
što će domaćim vodičima pružiti mnogo šire mogućnosti poslovanja.
Isto tako, uređuje se pružanje usluga turističkog vodiča
državljana druge države ugovornice Ugovora o Europskom
gospodarskom prostoru i Švicarske konfederacije na privremenoj
ili povremenoj osnovi, na način da isti može pružati usluge
turističkog vodiča na području Republike Hrvatske, osim na ili u
zaštićenim cjelinama (lokalitetima), čime se izjednačuje položaj
navedenih turističkih vodiča s hrvatskim turističkim vodičima
koji imaju položen samo opći dio stručnog ispita.
Nadalje, predlaže se davanje ovlaštenja ministru turizma da
uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za kulturu i poslove
zaštite prirode pravilnikom propiše popis zaštićenih
cjelina (lokaliteta) koji bi bio uži od sada važećeg
popisa turističkih cjelina (lokaliteta) po županijama, a koji ne
bi uključivao javne površine, gradske trgove, šume, parkove
i slično.
Trenutno, zaštićene turističke cjeline su Pravilnikom o
popisu turističkih cjelina (lokaliteta) propisane vrlo široko,
što djeluje ograničavajući na mogućnost pružanja usluga za
one vodiče koji imaju položen samo opći dio ispita.
Vezano uz poslovanje turističkih agencija predlaže se
obaveza samo jednog zaposlenog voditelja poslova za sve prostore
u kojima posluje, a ne po svakoj poslovnici kao što je
trenutno.
Također, novim prijedlogom dodatno se i detaljnije
propisuju oblici turističke ponude koji su do sada bili
nedostatno regulirani ili uopće nisu bili
regulirani zakonom i to u zdravstvenom, kongresnom, nautičkom
turizmu, na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, turističke
usluge aktivnog i pustolovnog turizma, usluge iznajmljivanja
vozila (rent-a-car) i usluge turističkog ronjenja.
Izmjene se odnose i na smanjenje prekršajnih kazni, odnosno
propisivanje mogućnosti da pružatelji usluga bez kažnjavanja
otklone nepravilnosti i nedostatke utvrđene u inspekcijskom
nadzoru, ali i na smanjivanje administrativnih prepreka u
poslovanju.
