Nakon povijesne odluke o pobačaju, Ustavni sud uskoro bi trebao reći svoje o još jednoj vrućoj temi u Hrvatskoj, konverziji ‘švicarca‘
Uskoro bi trebala biti poznata sudbina paketa zakona, koji su
digli na noge bankarski sektor, a za oko 60 tisuća zaduženih u
švicarskom franku najavili kraj agonije. Aktualni saziv Ustavnog
suda prionuo je pripremi konačne odluke, ponovio je nedavno
predsjednik Suda Miroslav Šeparović.
‘‘Dakle, obećali smo bili valutnu klauzulu, obećali smo
‘švicarac‘, ovaj zakon (o pobačaju) i obećali smo zakon o
konverziji. Prema tome, sljedeće obećanje koje ćemo izvršiti je
zakon o konverziji ‘švicarca‘. Do ljeta ćemo i to pitanje
riješiti. Možda i prije, ali ne bih se htio vezivati
rokovima‘‘, rekao je Šeparović.
Postupak ocjene ustavnosti dvaju, kolokvijalno zvanih zakona o
konverziji, krenuo je u studenome 2015. na zahtjev osam
poslovnih banaka i četvero privatnih predlagatelja. Ustavni sud
tada je do donošenja konačne odluke odbio prijedlog banaka o
privremenoj suspenziji oba osporavana zakona.Domaće banke,
inače sve u stranom vlasništvu, dužnicima su tad morale
ponuditi konverziju kredita u eurske. Usred razgovora s
državom, prva od njih, talijanski Unicredit vlasnik ZABA-e,
tužio je Hrvatsku Međunarodnom centru za investicijske sporove.
Sa sličnim argumentom, kao i na najvišem hrvatskom sudu,
tvrdeći da su zakonske izmjene iz 2015. neustavne i protivne
obvezama države po međunarodnim ugovorima s drugim zemljama,
podsjeća za MS čelnik Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović.
‘‘Tadašnja Vlada nije uzela u obzir preporuke Europske
Komisije, MMF-a, Svjetske banke, niti analize HNB-a. Država ima
pravo intervenirati u javnom interesu i donijeti zakon u skladu
s time. Ali ako taj interes ide na štetu prava koja proizlaze
iz ranije zaključenih ugovora, oštećena strana ima pravo na
odgovarajuću naknadu. Konverzija, kako je naložena zakonom,
nije bila provedena na temelju socijalnih kriterija i nije
trebala biti isključivo na teret jedne strane. Takvog navodnog
rješenja kredita u CHF-ima nije bilo niti u jednoj drugoj
europskoj zemlji‘‘, napominje Adrović. Da argumente banaka o
konverziji ruše izuzetni financijski rezultati te da o nikakvih
7,6 milijardi kuna ukupne štete nema govora, svo vrijeme
ponavlja Goran Aleksić.
Član Udruge Franak koji je na valu podrške građana za spas od
‘švicarca‘ dospio do saborskog zastupnika. ‘‘Jednostavno je to
jedna situacija, gdje je zakon o konverziji bila jedna
win-win-win situacija, da se tako izrazim. Znači, dobro za
državu, dobro za dužnike, dobro za banke‘‘, kaže Aleksić.
Osvrnuo se pri tom i na arbitražu. ‘‘Dakle, još uvijek je
arbitražu pokrenuo samo Unicredit, druge banke to nisu učinile.
Nadam se da će oni tu arbitražu povući. Ako budu s njom
nastavili, to je onda po meni neprijateljski čin prema RH koja
ih hrani. Dakle, 40 milijardi kuna bruto dobit banaka u zadnjih
10 godina, ako od toga odbijemo trošak konverzije, to je nekih
34 milijarde kuna. Međutim, budući da imaju porezne olakšice,
ipak je njihova dobit 40 milijardi kuna kad se sve uzme u
obzir‘‘, napominje Aleksić.
Banke, od kojih su neke u međuvremenu pokrenule i postupke
unutar EU i europskih sudova, na Ustavnom sudu očekuju povoljan
ishod, poručuje Adrović. ‘‘Sva pravna mišljenja dostavljena su
Ustavnom sudu i očekujemo odluku do ljetnih mjeseci. Vjerujemo
da će Sud podržati ustavna načela i recentnu praksu u drugim
zemljama EU i potvrditi naše stajalište‘‘, rekao je Adrović.
Aleksić, pak, vjeruje da će Ustavni sud, uvažavajući i
mišljenje Udruge Franak, u slučaju ‘švicarca‘ povijesno
odvagnuti – na stranu ravnopravnosti prava i obveza između
dužnika i banaka. ‘‘Nitko ne može biti siguran. Ali očekujem da
će Ustavni sud donijeti odluku da je zakon ustavan, odnosno da
će odbaciti zahtjev za ocjenu ustavnosti oba zakona. I očekujem
da će Unicredit povući svoju arbitražu u Washingtonu‘‘,
zaključno je poručio Aleksić.
