Vlada početkom ožujka predstavila nove izmjene u Mjerama aktivne politike zapošljavanja, uključujući i 'popularni' SOR no mladi i dalje imaju problema
Zašto država plaća osposobljavanje od godinu dana za poslove za
koje sami poslodavci procjenjuju da je dovoljno mjesec dana i
kakvi to ‘tehnički problemi’ muče Hrvatski zavod za zapošljavanje
(HZZ), tek su neka od pitanja koja postavljaju mladi nakon što je
Vlada početkom ožujka predstavila nove izmjene u Mjerama aktivne
politike zapošljavanja, uključujući i ‘popularni’ SOR, odnosno
stručno osposobljavanje za rad koje će, čini se, mnogim mladima
postati jedini ulaz na tržište rada.
Kako država čeliči mlade za tržište rada u Hrvatskoj, već se
pisao, no loša se praksa nastavlja, na što kontinuirano upozorava
i inicijativa Mladi radnici i mlade radnice, koja je ovih
dana na internetskim stranicama HZZ-a uočila oglas za
stručno osposobljavanje za rad kojim se traži SOR-ovac koji bi
radio vikendima i praznikom.
‘Izmjenama Zakona o poticanju zapošljavanja tim se
oglasom direktno krši članak 8. u kojemu stoji da korisnici i
korisnice stručnog osposobljavanja ne smiju raditi
nedjeljom i blagdanima. HZZ je nakon upita ispravio sporni
oglas, a do pogreške je došlo, kažu u HZZ-u, zbog tehničkih
poteškoća’, kazao je za tportal Marin Živković iz
Mreže mladih Hrvatske (MMH).
Slični ‘tehnički problemi’ pojavili su se i kad su neki
poslodavci otvoreno počeli objavljivati da će uzimati osobe na
SOR s obzirom na kriterij blizine stanovanja jer na taj
način poslodavac neće imati nikakvih troškova i baš
su jedan takav oglas na svojoj facebook-stranici zabilježili
Mladi radnici i mlade radnice.
Iz HZZ-a su opet zahvalili na ukazanoj grešci koju su
opravdali time da je ‘poslodavac dostavio obrazac prijave
potrebe za radnikom u skladu sa Zakonom o poticanju
zapošljavanja i provedenom uputom za korištenje stručnog
osposobljavanja za rad’, ali je zbog poteškoća, kako su
rekli srednja.hr,
uslijed implementiranja novog aplikativnog modula za
provođenje mjera aktivne politike zapošljavanja prilikom unosa
rasporeda radnog vremena došlo do pogreške u odabiru
kategorije’.
‘Da stvar bude još gora, radi se o poduzeću osobe koja se u
Hrvatskoj predstavlja kao nekakav
uzor, role-model, a u jednom slučaju smo čak
našli da se traži i radno iskustvo za pristup mjeri
stručnog osposobljavanja. S druge strane, jedan lanac trgovina
objavio je poziv za 23 osobe na SOR-u na mjestu prodavača i
prodavačice. Potpuno je jasno da se ovdje SOR-om
zamjenjuju radna mjesta koja bi inače bila otvorena za sve
i koja bi nudila osnovnu zaštitu u obliku ugovora o radu’,
napominje Živković dodajući da je ‘bilo logično očekivati
tehničke probleme u situaciji poplave zahtjeva za stručnim
osposobljavanjem koja je bila očekivana s obzirom na brisanje
kriterija’.
A što je tek sa ‘slonom u sobi’ o kojem se, nažalost, ne priča
dovoljno, a to je da za većinu zanimanja doista nije potrebno
godinu dana osposobljavanja? Naime, kako podsjeća, ‘u Anketi
poslodavaca koju HZZ provodi svake godine navodi se da je u
slučaju ‘konobara (35,2 posto) i prodavača (35,9 posto)
najčešće dovoljan mjesec dana uvođenja što ukazuje na brzu
prilagodbu poslu. Dakle, država plaća
osposobljavanje od godinu dana za poslove za koje sami
poslodavci procjenjuju da je dovoljan jedan mjesec’.
‘Vlada je nažalost ovom reformom odlučila ići na ruku
poslodavaca i ignorirati potrebe mladih kojima se šalje
poruka da njihova prava nisu bitna, da je njihov rad besplatan
i nedovoljno cijenjen te da bi trebali biti zadovoljni
mrvicama. SOR će uz ovaj trend postati jedini ulaz na tržište
rada, a u situaciji gospodarskog rasta to stvarno ne treba biti
tako. Perspektiva mladih ne ostvaruje se tako da cijela
generacija radi na minimalcu ili da se na tržište rada
isključivo može ući putem mjera. Poanta treba biti
– pomoći onima kojima je pomoć potrebna. No umjesto da se
potiču poslovi u kojima mladi mogu zaraditi plaću dovoljnu za
dostojanstven život, tjera ih se u mjere od kojih ne mogu
preživjeti i koje im donose upitne koristi za budućnost’,
ističe Živković.
Premda je država napravila okvir primamljiv
za iskorištavanje, ne znači da se poslodavci trebaju za
time povoditi, dodaje i zaključuje: ‘Mi se nadamo da će i
poslodavci, kada imaju za to uvjete, ponuditi radnicima
pristojne uvjete i pozivamo ih i ovom prilikom da
im prva, a ne zadnja opcija bude ponuda ugovora o radu na
neodređeno kako bi mladi mogli imati nešto sigurniju
egzistenciju.’
