Kako u kratkom vremenu udvostručiti imovinu? Sjesti za rulet i staviti sve na crno? Ili postoji i drugi način?
Što znači kad neki investicijski fond ostvari dobit od 156.67% od osnutka? To znači, ako ste početkom prošle godine uplatili 1.000,00 kuna u taj fond, i potom zaboravili na tu uplatu – da danas posjedujete oko 2.500,00 kn. Nije loše.
A što ako niste imali tih 1.000,00 kn već ste odlučili svaki mjesec odvojiti 100,00 kn i uplatiti u takav fond. Danas, nakon godinu i pol ulaganja imali bi preko 3.700,00 kn.
Bolje nego staviti sve novce na crno i moliti se da kuglica bude poslušna? Da, puno bolje. I profitabilnije. I sigurnije.
Doduše, fond iz primjera jest ekstremni primjer. Dotični je prošlu godinu završio sa 68% dobiti, što je ekstremno visoka vrijednost čak i za današnje stanje burze.
A stanje burze jest odlično. Tržišta jugoistočne Europe su u stalnom rastu, te zbog jeftinije radne snage stalna meta stranih ulagača. Ovo se odlično manifestira na vrijednostima dionica, i uz malo investicijske hrabrosti moguće je ostvariti doista velike dobiti.
Naravno, od prosječnog Hrvata se ne očekuje da mozga nad tržištima jugoistočne Europe, za njega će to raditi mnogi investicijski fondovi – svojevrsni posrednici u ulaganju. Tako, mi ćemo u fond uplatiti nešto novaca, a fond će biti taj koji će strateškim ulaganjima ostvariti profit za naš benefit.
Fondovi se razlikuju po strukturi ulaganja. Poznajemo dioničke – fodove s najvećim prihodima, ali i najvećim rizikom; mješovite, obvezničke, te novčane – fondove s minimalnim, gotovo nepostojećim rizikom, ali zato i najmanjim prihodom.
Opće pravilo vrijedi: više prihoda = više rizika = dugoročnije ulaganje. Doista, zbog velikih oscilacija cijena dionica, vrijednost udjela fonda zna varirati od velikog minusa do velikog plusa. Dugoročno gledano, prihod je ipak očekivan i .. sladak.
I sad, pokušajmo ostvariti cilj iz naslova i napraviti plan bogaćenja.
Prvo nam dakle, treba inicijalni kapital. Da, ovdje je najlakše zapeti. Ništa teže od izdvojiti “višak” novaca u doba dok svi živimo u minusima na karticama. Ali, recimo (za potrebe priče) da nas je providnost obogatila sa 10.000,00 kn. Lijepo.
Sad si zadajmo neki cilj… Recimo da želimo kupiti automobil. Eto zgodnog cilja, i eto odličnog načina da razbijemo predrasude kako se vozilo može kupiti samo na kredit ili leasing. Bit ćemo skromni i reći da nam je dovoljno polovno vozilo u vrijednosti od 50.000,00 kn. Dobro, sad moramo odrediti kad želimo kupiti to vozilo. Što raniji rok si postavimo to je veći rizik od neuspjeha našeg plana, pa recimo da ćemo ovdje odabrati neko razumno dugo vrijeme od pet godina (uobičajeno trajanje kredita otplate vozila) i za investiranje ćemo izabrati neki prosječno rizični fond, najbolje iz grupe mješovitih invest fondova s prosječnim godišnjim prinosom od 20%.
Matematika govori, ako sve bude po planu, za pet godina ćemo imati 25.000,00 kn. Zgodno, ali nedovoljno. Zbog toga će trebati uključiti i nekakvo mjesečnu investiciju. Ne previše.. recimo 260,00 kn, toliko se valjda može odvojiti.
Ponovo matematika i… voila!… nakon pet godina investiranja, s početnim ulaganjem od 10.000,00 kn i mjesečnim uplatama od 260,00 kn imamo 50.000,00 kn!
Cilj dostignut! Automobil kupljen! Iz hladovine se, što je najvažnije, makli nismo.
Autor ovog člana, kao i uredništvo portala se ograđuju od podataka izrečenih ovim člankom, i ne snose nikakve odgovornosti za posljedice ovdje izrečenih tvrdnji. Ovo nije savjet o investiciji, već samo pregled mogućnosti investicijskih fondova, s vlastitim novcem sami raspolažete! I to radite pametno.
Prosječni godišnji prinosi fondova su strogo informativni, i ako je neki fond imao godišnji prinos od 20%, to ni na koji način ne jamči prinos slijedeće godine.
Također i ako je neki fond od osnutka svake godine imao prinos veći od 20%, to još uvijek ne jamči ništa… ali uočite priliku. Ne jamči, ali ni ne negira.
Obogatiti se u 5 lakih koraka? Naravno da ne. Ali zaraditi koju kunu, apsolutno!
