Predsjednik upravnog odbora ne mora biti u dnevnoj operativi, ali može izvršnom direktoru davati naloge
Umjesto uprava i nadzornih odbora kao dvaju odvojenih tijela, malo
više od 1700 dioničkih društava moći će od
travnja iduće godine uvesti jedno tijelo koje će rukovoditi tvrtkama
– upravni odbor sa znatno većim ovlastima nego što
ga sada imaju nadzorni odbori, donosi danas online izdanje Večernjeg lista.
Predviđaju to izmjene Zakona o trgovačkim društvima koje je
Vlada poslala u hitnu saborsku proceduru kako bi Hrvatska zadovoljila
Uredbu Europskoga vijeća o statutu europskoga dioničkog
društva.
Stručnjaci ne vjeruju da će privatni vlasnici hrvatskih tvrtki početi
masovno otpuštati članove nadzornih odbora i uprava te
uvoditi novi model, ali mogle bi to među prvima učiniti kompanije iz
Francuske, Velike Britanije te dijelom i Mađarske, u kojima postoji
tzv. monistički model upravljanja tvrtkama s upravnim odborom kao
jedinim tijelom.
Esad Čolaković, direktor Crome, istaknuo je jučer na savjetovanju Crome
da monistički model donosi jednostavniji postupak otkaza i smjene
članova uprave. Predsjednik uprave sada ne može biti
otpušten bez valjana razloga, on čak može i odbiti nalog
članova nadzornih odbora, a u monističkome modelu odnos upravnih odbora
i izvršnih direktora bit će manje
demokratičan.
Predsjednik upravnog odbora ne mora biti u dnevnoj operativi, ali može
izvršnom direktoru davati naloge o
upravljanju poduzećem te ga može smjenjivati bez obrazloženja.
Slovenija je prije godinu i pol dana također uvela zakonsku mogućnost
izbora modela upravljanja, ali bez obzira na veće ovlasti upravnim
odborima nema masovnijeg prelaska na monistički model upravljanja.
U njih se, kao i u Hrvatskoj, udomaćio njemački model upravljanja
dioničkim društvima, a stručnjaci kažu da ne postoje dokazi
da je jedan efikasniji od drugog.
Čolaković ističe da upravni odbori mogu ići na ruku obiteljskim
kompanijama te srednje velikim kompanijama, jer daju vlasnicima znatno
bolji uvid u poslovne tokove društva i veći utjecaj. CROMA,
istaknuto je na skupu, ne favorizira nijedan od ponuđena dva modela jer
oba, kako je istaknuto, upućuju na dobru praksu korporativnog
upravljanja.
Upravni odbor mora imati najmanje tri člana, a statutom se može
odrediti da ih ima i više. Upravni odbor vodi
društvo, postavlja osnove za obavljanje poslovanja, nadzire
vođenje poslova. Saziva glavnu skupštinu običnom većinom
glasova. Članove UO bira glavna skupština društva
na najdulje šest godina, a potom mogu biti birani i na novi
mandat. Članovi UO između sebe biraju predsjednika i najmanje jednog
zamjenika.
