Modernizacija bi obuhvatila i povećanje sigurnosti na željezničkim prijelazima
Nakon izgradnje autocesta, Hrvatska se okreće razvoju i konačnom procvatu željeznice. Prema nedavno u Hrvatskom saboru prihvaćenoj Nacionalnoj strategiji razvoja željezničke infrastrukture od 2008. do 2012. godine, u osuvremenjivanje, gradnju i održavanje željezničke infrastrukture planira se uložiti 18,5 milijardi kuna.
Riječ je o 2,7 puta većem ulaganju u odnosu na prethodno petogodišnje razdoblje, a predviđa se gradnja novih, posebno nizinskih pruga, modernizacija postojećih, gradnja gradskih i prigradskih pruga te nabava modernih vagona i lokomotiva.
Za realizaciju programa će se 15,99 milijardi kuna (88,1 posto od ukupnog ulaganja) izdvojiti iz državnog proračuna, iz predpristupnih fondova EU-a 1,06 milijardi (5,8 posto) i jedna milijarda (5,5 posto) iz ostalih izvora. Prema tome, u razdoblju do 2012. godine će se u razvoj infrastrukture uložiti 12,6 milijardi kuna: u osuvremenjivanje 7,7 milijardi, a u gradnju novih pruga i kolosijeka 4,9 milijardi. Željeznica je od osnutka Hrvatske, igrom slučaja, bačena na prometne margine, pa je bila najzapostavljeniji dio prometa u koji se već petnaestak godina nije uložio veći novac.
Petogodišnjim planom želi se dati dodatno značenje željezničkom prometu kao jednom od stupova konkurentnosti Hrvatske i njezina gospodarstva te da se, nakon više od desetljeća zapuštenosti i niskih ulaganja u infrastrukturu, željeznički promet modernizira i restrukturira. Zato je Nacionalni program željezničke infrastrukture neophodan za njezin opstanak i razvoj.
Europska komisija predviđa da će se željeznički promet na jugoistoku Europe povećati za više od 50 posto, pa se Hrvatska zato mora pozicionirati i iskoristiti svoju željeznicu za razvoj gospodarstva, osobito izvozom. Programom se predviđa i gradnju novih pruga od lokalne važnosti da bi se potaknulo regionalni razvoj.
Jedno od najvažnijih ulaganja je rekonstrukcija postojećih kolosijeka i gradnja nove nizinske pruge na relaciji Botovo-Zagreb-Karlovac-Rijeka. Dužina nove pruge od hrvatsko-mađarske granice do Rijeke bit će 269 kilometara i njome će se, prema predviđanjima, od Botova do Rijeke putovati dva sata, a od Zagreba do Rijeke jedan sat čemu će pridonijeti i brzina vlaka, koja bi na nekim dionicama dosegnula i 200 km/h.
No, velik je problem tehničko i funkcionalno stanje naših željezničkih pruga, koje se zbog njihove starosti i dotrajalosti stalno pogoršava, pa se stalno smanjenju dopuštene brzine vlakova. Vlakovi samo na 4,1 posto kolosijekamogu voziti brzinom od 160 km/h, a na 12,2 posto brzinom od 100 km/h.
Na ostalih 2286 kilometara pruga mogu voziti brzinom između 40 i 80 km/h. Modernizacijom pruga na željezničkim koridorima važnim za međunarodni promet, vlakovi bi mogli voziti brzinom od 200-250 km/h, na međunarodnim prugama od 160-200, na regionalnim od 120-160, a na lokalnim od 60-100 km/h.
Prijeko je potrebna i modernizacija Glavnog kolodvora u Zagrebu, gdje se planira rekonstrukcija signalno-sigurnosnih uređaja te remont i sanacija 21,5 kilometara kolosijeka na dionici od Sesveta do Save. Planira se i kapitalni remont pruga u dužini 448,8 kilometara, kojim se želi povećati najveće dopuštene brzine na pojedinim dionicama te ukupnu sigurnost prometa.
Ukupna duljina svih željezničkih pruga u Hrvatskoj iznosi 2722,41 kilometara, a od toga je 2468,54 kilometara jednokolosječnih i 253,87 kilometara dvokolosječnih. Elektrificirano je samo 980,07 kilometara pruga. Skoro sve pružne dionice izvan uporabe su na prugama važnim za lokalni promet, a dio ih je i demontiran.
Modernizacija bi obuhvatila i povećanje sigurnosti na željezničkim prijelazima, jer od 1564 željezničko-cestovnih i pješačkih prijelaza čak 1082 nemaju brklju, već samo znakove upozorenja.
