Više županija, gradova, općina i institucija ovih je dana u Benkovcu potpisalo Deklaraciju o ruralnom turizmu
Potaknuti činjenicom da ruralni turizam predstavlja golem neiskorišteni potencijal u Hrvatskoj, te svjesni potrebe stvaranja preduvjeta za razvoj ruralnog turizma i turističkih seljačkih gospodarstava, više županija, gradova, općina i institucija ovih je dana u Benkovcu potpisalo Deklaraciju o ruralnom turizmu. Potpisivanje su inicirali »Hrvatski farmer«, konzorcij agroturizma i ruralnog turizma Istre »Ruralis« te Klub članova »Selo«.
Deklaracija treba potvrditi uvjerenje da se kontinuiranim i zajedničkim radom na razvoju ruralnih područja, ta vrsta turizma može podići na razinu ravnopravnog i kvalitetnog turističkog proizvoda u Hrvatskoj. To je ostvarivo kroz poticanje suradnje s relevantnim institucijama, državnom upravom, područnom i lokalnom samoupravom, sustavom turističkih zajednica, razvojnim agencijama te raznim strukovnim udruženjima.
Dijana Katica, predsjednica Uprave »Hrvatskog farmera« kaže da Deklaracija nije i neće biti samo mrtvo slovo na papiru, već stvarno nastojanje potpisnika da usmjere daljnji razvoj naših ruralnih krajeva u cilju formiranja i stvaranja prepoznatljivih ruralnih turističkih odredišta, proizvoda i manifestacija.
Ruralni turizam mogao bi biti i jedan od ključnih odrednica u projektu revitalizacije hrvatskog sela. Stoga će se nakon potpisivanja Deklaracije zajednički izraditi i posebna Strategija razvoja ruralnog turizma. Tako bi se omogućila pravedna i ravnopravna promocija te vrste turizma u turističkoj promociji Hrvatske na međunarodnim tržištima.
Interes obiteljskih gospodarstva na selu za bavljenjem turizmom u ruralnim dijelovima Lijepe naše, postoji. To je pokazala i prva dodjela povoljnih kredita za ulaganje u ruralni turizam, koncem prošle godine, kad je najveći broj zahtjeva pristigao iz Slavonije, a ne kao što je to do nedavno bila praksa, iz Istre i Dalmacije.
Pohvalno je da incijatori Deklaracije najavljuju edukaciju širih razmjera za oživljavanje ruralnog turizma, a u pripremi je i jedinstveni katalog i web stranica turističkih seljačkih gospodarstava.
Ruralne županije, pak, traže i povjerenstvo Vlade za ruralni turizam, koja bi dobro došlo da se nešto dogodi i »odozgo«, kad već »odozdo« postoji interes za stvaranje prepoznatljivih ruralnih turističkih odredišta, koji bi radili cijele godine, a ne samo dok »ima sunca«.
Oživljavanje devastiranog ruralnog prostora
Potencijale ruralnog turizma u Hrvatskoj prvi su shvatili ugostitelji u Istri. Oni su prije 10 godina obnovili ugostiteljske objekte u unutrašnjosti Istre i sad beru plodove rada. No, rijetki su prepoznatljivi turistički seljački objekti u unutrašnjosti Hrvatske, kao što je »Antin stan« pokraj Vinkovaca ili obiteljsko imanje »Kezele« i »Martin breg«, nedaleko od Zagreba, koji imaju prepoznatljivu turističku adresu spojenu s krajem u kojem se nalaze. Inače, ruralni turizam je i posljednja prilika za spas zapuštenih ruralnih područja, koja pokrivaju čak 90 posto državnog teritorija. A prema iskustvima EU-a, poljoprivreda, bez koje nema ni ruralnog turizma, ne može sama oživjeti devastirani ruralni prostor.
Malen broj, velik interes
Danas imamo registriranih 359 turističkih seljačkih gospodarstva s 875 postelja. Najviše ih je registriranih u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, njih 70, i sa samo 10 kreveta. Slijedi Istra sa 64 gospodarstava i 253 kreveta, Zadarska županija s 42 gospodarstava i 248 kreveta, te Osječko-baranjska županija s 56 gospodarstava i 192 kreveta. Primorsko-goranska županija ima samo jedno registrirano gospodarstvo bez smještajnih kapaciteta u Gorskome kotaru, dok se Lika ni ne vodi na ljestvici registriranih turističkih seljačkih gospodarstava, iako interes, sudeći barem prema potražnji nekretnina, zasigurno postoje.
