Sa zaduženošću rasli su, dakako, i problemi s naplatom kredita. Stan, automobil - svaka veća investicija u nas u pravilu se plaća kreditom
Posljednjih godina krediti se dijele šakom i kapom. Potkraj prošle godine građani su, prema podacima HNB-a, otplaćivali više od 112 milijarda kuna kredita, od čega su malo više od 45 milijarda – stambeni krediti. Sa zaduženošću rasli su, dakako, i problemi s naplatom kredita. Stan, automobil – svaka veća investicija u nas u pravilu se plaća kreditom.
Takvi nas aranžmani, pak, potiču da trošimo i više nego što nam prihodi mogu pokriti. U nas ljudi često idu u zaduženja na kredite ne razmišljajući kako će to otplaćivati.
Lako dostupni krediti po kreditnim karticama dosegnuli su gotovo pet milijarda kuna, a njihova je rizičnost lani porasla za čak 34 posto. Takvi krediti, naime, nude mogućnost potrošnje uz minimalni nadzor i nema ih u Kreditnom registru. S druge strane, kamatne stope na te kredite su među najvišima pa je za banke to unosan posao.
Ekonomisti su prepoznali da situacija definitivno signalizira kako su prihodi u Hrvatskoj na granici dostatnosti da ljudi zadovolje osnovne financije. Iako je veći broj nenaplativih i djelomično naplativih kredita za bankare očekivan, ipak, donekle je iznenadio rast rizičnosti stambenih kredita od čak 15 posto.
A tih je kredita više od 45 milijarda kuna. Zbog poskupljenja kredita i viših kamata rastu otplatne rate, što je samo dodatni signal za oprez u zaduživanju. Ove godine bankari očekuju i osjetno pogoršanje naplate kredita koji su osigurani vrijednosnim papirima i udjelima u fondovima.
