Svjetska banka temeljem dvaju kriterija određuje je li neka zemlja visoko zadužena, pa se takvom smatra zemlja kojoj udjel inozemnog duga u BDP-u prelazi 80 posto, a taj je kriterij Hrvatska ispunila još 2005.
Vanjski dug Hrvatske od 36 milijardi eura debelo je prešišao inozemnu zaduženost bivše Jugoslavije, koja je uoči raspada bila u svijetu zadužena na 14,6 milijardi eura.
Svjetska banka temeljem dvaju kriterija određuje je li neka zemlja visoko zadužena, pa se takvom smatra zemlja kojoj udjel inozemnog duga u BDP-u prelazi 80 posto, a taj je kriterij Hrvatska ispunila još 2005., dok je prošlu godinu okončala s 87,8 posto inoduga u BDP-u.
Po drugom kriteriju visokozadužena je zemlja čiji inozemni dug prelazi razinu od 220 posto izvoza, a izvoz je važan jer je glavni izvor pribavljanja inozemnih sredstava za otplatu duga. Hrvatska je još uvijek ispod te razine: krajem 2007. inodug je činio 179,5 posto njezina izvoza.
Ne podnose sve ekonomije jednako teret duga, neke upadnu u krize i kod niskih razina udjela duga u BDP-u, dok druge uspijevaju plivati i kada je on pozamašan. Neki će ekonomski stručnjaci kazati da je do kraja prošlog desetljeća vanjski dug bio u prihvatljivim granicama, a od dvijetisućite je počeo galopirati te je do danas skočio 16 milijardi eura. U prvih devet mjeseci ove godine inozemno zaduženje poraslo je 2,7 milijardi eura ili 8,3 posto prema kraju 2007.
