Mnogi potencijalni ulagači su odustali, a budući da su koncesionari slobodnih zona podizali kredite kako bi ispunili zakonske uvjete za opremanje zona, teškoće u poslovanju mogle bi dovesti u pitanje otplatu kredita
U hrvatskim slobodnim zonama zaposleno je oko osam tisuća ljudi, gotovo jednako kao u brodogradnji. No zbog prošle godine donesenih izmjena Zakona o slobodnim zonama, njihova je budućnost postala vrlo upitna.
Nekoliko mjeseci primjene novog zakona već je pokazalo da je donio upravo one efekte na koje su upozoravali predstavnici zona. Ostvarivanje povlastica postalo je komplicirano, nekim su ulagačima porasli troškovi, a izostankom najavljenih ulaganja smanjeni su prihodi koncesionara.
Atraktivnost je umanjena i propisom prema kojem svaka tvrtka u zoni mora imati registriranu podružnicu u Hrvatskoj. To je izazvalo povlačenje niza stranih prijevoznika i otpremnika, jer njihove tvrtke često imaju privremeni karakter.
Mnogi potencijalni ulagači su odustali, a budući da su koncesionari slobodnih zona podizali kredite kako bi ispunili zakonske uvjete za opremanje zona, teškoće u poslovanju mogle bi dovesti u pitanje otplatu kredita.
Osobito kritična bit će druga polovina godine, pa u slobodnim zonama ne isključuju da će se morati obratiti za pomoć državi. Država će im, smatraju, morati pomoći, jer su zbog njenih mjera dovedeni u težu situaciju.
