Prije summita, svjetski mediji pisali su kako bi moglo doći do neslaganja oko nekih pitanja
Skupina najrazvijenijih zemalja svijeta G 20 prošloga je četvrtka nakon sastanka u Londonu objavila u 29. točaka zajednički »Globalni plan za oporavak i reforme« u svrhu zaustavljanja recesije koja je zahvatila gotovo sve zemlje svijeta, kao i u svrhu poticanja daljnjeg globalnog rasta gospodarstva, piše Vjesnik
Mjere koje je donijela skupina G20 odnose se na obnovu povjerenja, poticanje gospodarskog rasta i zaposlenja, jačanje financijskih institucija kako bi se obnovilo kreditiranje, jačanje financijske regulacije i nadzora, jačanje globalnih financijskih institucija, borbu protiv protekcionizma i poticanje trgovine i ulaganja, osiguranje fer i održivog oporavka za sve.
Prije summita, svjetski mediji pisali su kako bi moglo doći do neslaganja oko nekih pitanja.
Točke spoticanja bile su državna potrošnja za koju se zalagala Amerika, dok su se Njemačka i Francuska zalagale za strožu kontrolu financijskog sustava. A nagađalo se da neće doći do dogovora i oko protekcionizma koji su počele primjenjivati mnoge zemlje.
Ipak skupina G20, čiji su članovi Argentina, Australija, Brazil, Francuska, Njemačka, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Južna Afrika, Južna Koreja, Kanada, Kina, Meksiko, Rusija, SAD, Saudijska Arabija, Turska , Velika Britanija i Europska unija, je na sastanku postigla kompromis glede spomenutih tema.
U svojim mjerama, kroz petu točku, G20 je predvidio ukupno 1,1 bilijun dolara kako bi se osigurali likvidnost, rast kredita, gospodarski rast i zapošljavanje. Mjera za koju mnogi ekonomski stručnjaci smatraju da je najkonkretnija odnosi se na utrostručnje sredstava za Međunarodni monetarni fond (MMF) na 750 milijardi dolara. Isto tako, MMF je dobio podršku za specijalna prava vučenja na 250 milijardi dolara , kao i korištenje dodatnih zaliha zlata za najsiromašnije zemlje. Kroz Multilateralnu razvojnu banku plasirat će se sredstva u iznosu 100 milijardi dolara, a predviđena su i sredstva u iznosu 250 milijardi za poticaj međunarodnoj trgovini.
G20 se obvezao i na fiskalnu ekspanziju. Tako u šestoj točki Globalnog plana stoji: »Obavezujemo se na dosad nezabilježenu sporazumnu fiskalnu ekspanziju koja će sačuvati i kreirati milijune radnih mjesta koja bi inače bila uništena. Obavezujemo se donositi konstantne fiskalne mjere potrebne za obnovu gospodarstva.« Navodi se i da će do kraja 2010 godine kroz fiskalnu politiku biti uloženo pet bilijuna dolara, što će, prema projekcijama G20, potaknuti rast od četiri posto.
Isto tako Planom je predviđena i kroz centralne banke ekspanzivna monetarna politika, a banke će u mnogim zemljama snižavati kamatne stope.
Tema strože financijske kontrole dominira u zaključcima skupine G20. Tako su uz osnovne zaključke izdani i dodatni dokument pod nazivom »Deklaracija o jačanju financijskog sustava« koji razrađuju mjere opisane u Globalnom planu. U svrhu veće kontrole, skupina G20 donijela je niz mjera, između ostalih, i jače kontrole rejting agencija, zatim hedge fondova čiji rad bi trebao biti prvi puta u povijesti reguliran, kao i ukidanje takozvanih poreznih rajeva. Također je predviđeno i da financijske institucije drže određeni iznos nepromjenjivog kapitala kao osiguranje, no konkretni iznosi ili postotak nije naveden.
Kako bi jače i kvalitetnije nadzirali financijski, sustav donijeli su i odluku o osnivanju Uprave za financijsku stabilnost kao nasljednika Foruma za financijsku stabilnost koji je osnovan od skupine G7 1998. godine. Nova Uprava za financijsku stabilnost imat će puno veće ovlasti nego nekadašnji Forum za financijsku stabilnost i nadzirat će tržište te surađivati s MMF-om kako bi ukazali na makroekonomske i financijske rizike, kao i na akcije koje je potrebno poduzeti.
Protekcionizam se smatra neprijateljem svjetske trgovinske razmjene. Do početka krize, upravo su zapadne zemlje bile najveći protivnici protekcionizma, no kako se kriza produbljivala mnoge su zemlje koristile protekcionističke mjere kako bi sačuvale svoje industrije i proizvodnju. Stručnjaci predviđaju da će ove godine prvi put nakon 25 godina trgovinska razmjena bilježiti pad, a predviđa se da bi taj pad mogao iznositi i do 10 posto. Svjetski vođe okupljeni u G20, čije zemlje sudjeluju u 80 posto ukupnog svjetskog BDP-a, dogovorili su se da je borba protiv protekcionizma jedna od nužnih mjera potrebnih za razvoj svjetskog gospodarstva. U svrhu poticanja trgovinske razmjene, G20 je donio odluku o 250 milijardi dolara kojima će se u sljedeće dvije godine kroz investicijske agencije i Multilateralnu razvojnu banku poticati međunarodna trgovina.
G20 se dogovorio sastati još jedanput do kraja godine kako bi se vidjelo kako napreduje provedba donijetih odluka. Prema nekim medijskim napisima, taj sastanak bi se mogao dogoditi u rujnu u New Yorku nakon Opće skupštine UN-a.
