Nakon što je riješila problem samostalnih djelatnosti, Vladu čeka
rješavanje problema neto primitaka iz kolektivnih ugovora javnog i
državnog sektora.
Premijerka Jadranka Kosor nije imala izbora: suočena s kritikama da je
njezina Vlada privilegirala niz profesija koje samostalno obavljaju
djelatnost, od obrtnika u sustavu poreza na dohodak preko liječnika,
stomatologa do javnih bilježnika i odvjetnika, u odnosu na zaposlene i
umirovljenike koji od 1. kolovoza moraju plaćati takozvani krizni
porez, najavila je novi zakon kojim se krizni porez širi, piše Poslovni
dnevnik .
Vlado Brkanić, glavni urednik Računovodstva, revizije
i financija, pak smatra da će novi Vladin potez održati krizni porez u
primjeni. Međutim i ona smatra da će u njegovoj primjeni Vlada imati
poteškoća. Ponajprije se to odnosi na pitanje prije ugovorenih neto
primitaka ili neto plaća zbog toga što krizni porez u tim slučajevima
plaćaju poslodavci, odnosno državne tvrtke i tijela. naime, kod svih
obaveza ugovorenih u neto iznosu vrijedi načelo da isplatitelj sve
rizike javnih davanja preuzme na sebe, upozorava Brkanić.
‘Kako je Vlada u srpnju limitirala plaće direktora državnih tvrtki na
neto iznos od 16.944 kune, za njih će po tom načelu krizni porez
platiti poslodavci, tj. državne tvrtke. Tako teret neće snositi
direktori, kao što je slučaj kod ostalih zaposlenika.’ kaže Brkanić.
Iako nije riječ o značajnim svotama jer se odnosi na ograničen broj poreznih obveznika, Marija Zuber,
savjetnica u stručnom časopisu Računovodstvo i financije, smatra da je
pitanje plaćanja kriznog poreza u slučaju neto direktora državnih
poduzeća velik test za Vladu.
