Tema profitabilnosti Hrvatskih banaka postala je kontroverzna u posljednje vrijeme, prije svega zahvaljujući većinom neargumentiranim komentarima političke elite i redovnim komentatorima u medijima čime se takva teza već ustalila i postala općeprihvaćenom.
Iako svako podizanje kamatnih stopa povećava prihode banaka, zanimljivo je pogledati ukupan rezultat poslovanja banaka kroz neto dobit tj. kroz pokazatelj profitablnosti koji stavlja u odnos neto dobit i kapital banke (tzv ROE after tax). Tim pokazateljom paralelno se uspoređuju i prihodi (od npr.kamata) i troškovi (npr. kamate na depozite ili rezervacije za nevraćene kredite) te se stavljaju u odnos sa kapitalom, tj. pojednostavljeno razinom sredstava koje je vlasnik stavio na raspolaganje za poslovanje.
Usporedbom tog pokazatelja može se doći do dva zaključka:
1. Profitabilnost Hrvatskih banaka prije krize, tj. u razdoblju 2006.-2008. je bila među nižima u usporedbi sa zemljama srednje i istočne Europe. Tako je prosječni ROE nakon poreza, u regiji iznosio 15,9% dok je u istom razdoblju u Hrvatskoj prosječno iznosio 11,1%, tj. bio je za 30% ili 5,8% bp manji nego prosjek regije. U tom razdoblju za Hrvatskom su zaostale jedino BiH i Srbija, u čijim bankama je u tom razdoblju u tijeku bio proces privatizacije i restrukturiranja
2. I u 2009, kad je kriza i zadala pravi udarac novim ekonomijama Europe, profitablnost hrvatskih banaka bila je na razini regije. Tako je, prema zadnje dostupnim podacima tj za razdoblje I-IX 2009-anualizirano, ROE nakon poreza Hrvatskih banaka oko 8,1% dok je profitablnost regije, isključimo li Latviju, bila na oko 8,6%.
U oba slučaja može se zaključiti da Hrvatske banke ne ostvaruju extra profite na kapital koje su uložile (ili privatizirale) u RH.
| Povrat na dionicki kapital banakarskog sustava, ROE nakon poreza | ||||
| Prosjek 06-08 | 2009* | |||
| Srednja i istocna europa | ||||
| Češka | 23,5% | 23,3% | * | |
| Bugarska | 22,7% | 13,1% | ||
| Poljska | 23,7% | 11,8% | * | |
| Mađarska | 16,1% | 9,8% | ||
| Hrvatska | 11,1% | 8,1% | * | |
| Grčka | 16,5% | 7,5% | * | |
| Slovenija | 13,2% | 6,3% | * | |
| Srbija | 10,3% | 5,8% | * | |
| Albanija | 17,0% | 5,0% | ||
| Rumunjska | 12,8% | 2,7% | ||
| BiH | 7,2% | 0,8% | ||
| Latvija | 16,3% | -42,0% | * | |
| Prosjek | 15,9% | 8,6% | ||
| Ostale zapadne zemlje | ||||
| Izrael | 8,8% | * | ||
| Spain | 9,0% | |||
| Australija | 12,7% | |||
| Kanada | 12,6% | |||
| SAD | 3,3% | |||
| Italija | 4,2% | * | ||
| * anualizirani podaci za I-IX 2009 – podaci za cijelu 2009 nisu još objavljeni | ||||
| Izvor: Centralne banke, ECB, BCG, Moj-bankar | ||||
