Gill ipak smatra da kreatori politike u Hrvatskoj nisu povukli pogrešne poteze jer je kod Hrvatske riječ o problemima koje je i inače teško rješavati, a posebno u recesiji.
Trideset zemalja istočne Europe i središnje Azije bilježe rast BDP-a koje bi u ovoj godini prosječno trebao iznositi četiri posto, javlja HRT .
Od tih zemalja, Hrvatska je među četiri koje su i dalje u recesiji i bilježe negativan rast od oko dva posto u 2010., objavila je Svjetska banka.
Jedina zemlja koja je gora od nas je Kirgistan, s negativnim rastom od četiri posto. Uz Hrvatsku, negativan rast od oko dva posto imaju još Rumunjska i Latvija.
Glavni ekonomist Svjetske banke za regiju Indermit Gill kazao je kako je Hrvatska u 2009. imala negativni rast od 5,8 posto, da je i ove godine u negativnom polju te da veliko pitanje nije toliko fiskalno, već financijsko.
Podsjetio je i kako je naša zemlja imala stalni rast, izuzev loše 1999., kada je bio negativan, ali dugoročno ima jako dobre izglede, posebno kada se gleda vrlo osjetljiva monetarna politika i činjenica da fiskalna neravnoteža nije velika.
Kao dvije glavne slabosti Hrvatske, Gill je istaknuo vrlo visoku socijalnu potrošnju u odnosu na BDP te visoka vanjska zaduženja koja su stigla na naplatu. Dospjeće vanjskog duga za posljedicu ima pad izravnih stranih ulaganja.
Gill ipak smatra da kreatori politike u Hrvatskoj nisu povukli pogrešne poteze jer je kod Hrvatske riječ o problemima koje je i inače teško rješavati, a posebno u recesiji.
Mislim da je Hrvatska ugradila puno cigli za napredak, zbog čega sam veliki optimist, rekao je Gill. Zaključio je da podaci za kraj 2010. i 2011. izgledaju puno bolje, a dugoročno Svjetska banka ima bolja gospodarska predviđanja za Hrvatsku.
Kada je riječ o drugim zemljama iz ove skupine, najveći gospodarski rast (10 posto) ima Turkmenistan. Naše susjedne zemlje bilježe rast od oko jedan posto, dok europske zemlje poput Poljske i Ukrajine bilježe rast BDP-a od oko četiri posto.
Gill smatra kako sve zemlje mogu nastaviti sadašnji zamah tako da ostanu otvorene, stabiliziraju vladine financije i poboljšaju poslovnu klimu. Upozorio je da su nova gospodarstva istočne Europe i središnje Azije najteže pogođena globalnom krizom te da je njihov oporavak izravno vezan uz oporavak zapadne Europe jer tri četvrtine njihovog izvoza ide u 15 zapadnoeuropskih članica Europske unije.
Zaključio je kako je stezanje gospodarstava zemalja regije pratilo i smanjivanje zaposlenosti, gdje će za oporavak trebati puno vremena jer za sada rast gospodarstva ne prati i rast zapošljavanja.
