Novi podaci o kupovnoj moći generalno pokazuju posljedice ekonomske krize koje su se različito odrazile u mnogim zemljama
Kad uđemo u Europsku uniju – kaskat ćemo prema mnogim pokazateljima. Ako je suditi prema istraživanju GFK, od 42 europske zemlje Hrvati su po kupovnoj moći građana na 29. mjestu s iznosom od 4.808 eura po stanovniku, što je samo 34% europskog prosjeka.
Manje od nas mogu si kupiti stanovnici Crne Gore, Srbije i BiH.
Najviše si mogu priuštiti građani Lihtenštajna, kojima je na godinu na raspolaganju gotovo 50 tisuća eura. Europski prosjek kupovne moći po stanovniku iznosi 11.945 eura i pokazuje mali rast u odnosu na prošlu godinu, dok smo mi u istom razdoblju pali za dva mjesta.
Prosjek kupovne moći po stanovniku za Europu je 11.945 eura i pokazuje mali rast od 2,1 posto u odnosu na prošlu godinu kada je iznosio 11.699 eura. U odnosu na prošlu godinu Hrvatska je pala za dva mjesta na ljestvici od 42 zemlje Europe u kojima se izračunava indeks kupovne moći.
Usporedba Hrvatske sa susjednom Slovenijom pokazuje da je ondje kupovna moć mnogo veća, odnosno iznosi 10.045 eura, te je već na oko 84 posto europskog prosjeka. Slovenija je pritom na 20. mjestu rang-liste. I neke druge tranzicijske zemlje prestigle su Hrvatsku: Češka je na 23. mjestu sa 6.893 eura, Slovačka 24. sa 6.737 eura, Poljska 25. s 5.377 eura, a Mađarska 27. s 5.048 eura.
Novi podaci o kupovnoj moći generalno pokazuju posljedice ekonomske krize koje su se različito odrazile u mnogim zemljama. Bogatije zemlje imale su tek neznatan pad s izuzetkom Švedske gdje je zabilježen zapažen rast. Istodobno, Portugal, Italija, Irska, Grčka, Španjolska bilježe pad. Zapažen rast pojavio se pak u Turskoj, i to čak oko 10 posto, te je ona sada preskočila zemlje s jačim posljedicama krize kao što su na primjer Mađarska, Hrvatska i baltičke zemlje. Najveću kupovnu moć ima Lihtenštajn s 49.014 eura po stanovniku, prenosi HTV .
