Plinacro gradi manje i jeftinije postrojenje za priključenje LNG brodova za uplinjavanje
‘Nakon zatvaranja zagrebačkog ureda Adria LNG, nemamo više uvjeta za
nastavak pregovora. Osjetili smo i prije da će tako sve završiti
temeljeći to na dotadašnjim odnosima sa stranim partnerima’, ustvrdio je Goran Frančić, direktor sektora razvoja u Plinacrou,
državne tvrtke koja je uz HEP i Inu trebala s hrvatske strane
sudjelovati u gradnji LNG-a u Omišlju.
Kao što se već pisalo, u tvrtki Plinacro su, očekujući takav potez inozemnih kompanija, koji
je u dobroj mjeri motivirao i značajan pad potrošnje plina u Europi za šest posto, pripremili alternativno rješenje – izgradnju manjeg i jeftinijeg postrojenja za priključenje LNG brodova za uplinjavanje.
U toj tvrtki kažu da je taj projekt pri svega isplaniran kako bi se
premostilo razdoblje do puštanja u rad velikog terminala koji će se,
sigurni su, izgraditi bilo da to napravi konzorcij Adria LNG ili netko
drugi.
‘Smatramo da će taj period biti toliko dug da se isplati graditi
instalacije za priključenje LNG brodova, i on nije u suprotnosti s
pravim terminalom’, istaknuo je Jerko Jelić Balta,
predsjednik Uprave Plinacro, na današnjoj prezentaciji ključnih
investicijskih projekta, koje je Plinacro završio u ovoj godini, te
novoga plana do 2014. godine.
Slično kao i LNG, zasad je upitno i kako će se rasplesti još jedan važan projekt za Hrvatsku – plinovod Južni Tok. Ruski Gazprom još nije definirao kuda će ići magistralni pravac, ali
prema zasad postojećim planovima, jasno je da Hrvatska tu stoji vrlo
loše. Glavni plinovod će nas zasigurno zaobići, a nije sigurno ni da će u
Hrvatsku ući barem njegov krak.
‘Početkom iduće godine bit će gotova studija izvodljivosti koju radimo u
suradnji s Gazpromom. Ona će jasno definirati ulogu Hrvatske u Južnom
toku i nakon toga ćemo znati našu poziciju i moći dati konkretne
prijedloge’, objasnio je Balta.
Godinu na izmaku Plinacro smatra ključnom za razvoj domaćeg plinskog
sustava. Ukupno na investicije potrošeno je svih planiranih 1,3 milijarde kuna.
Kao najznačajnije projekte istaknuli su završetak gradnje 80 kilometara
duge trase plinovoda prema Dalmaciji između Josipdola i Gospića,
izgradnju interkonekcijskog prema Mađarskoj (op. a. prva interkonekcija
nakon 33 godine!) te plinovod Vodnjan – Umag.
U 2011. Plinacro planira potrošiti oko 400 milijuna kunaod čega će većina otići na nastavak gradnje plinovoda prema Splitu, što bi trebalo biti gotovo do lipnja 2012. godine.
Nakon što plinificira gotovo cijelu Hrvatsku, osim njezina krajnjeg
juga, Plinacro se planira do 2014. posvetiti povezivanju našeg plinskog
distribucijskog sustava sa susjednim zemljama – Srbijom, Slovenijom, BiH
i Italijom – sve da Hrvatska postane važan igrač u regionalnoj plinskoj
mreži.
