Na tu temu hrvatski i strani stručnjaci raspravljaju na 5. Hrvatskom kongresu o cestama u organizaciji Hrvatskog društva za ceste Via Vita u Cavtatu
Prema stupnju izgrađenosti, posebice kada se radi o mreži autocesta,
hrvatska cestovna infrastruktura može se svrstati uz bok najrazvijenijih
europskih zemalja. U proteklih deset godina izgrađeno je više od 750 kilometara novih
autocesta, desetak zaobilaznica gradova, više velikih tunela i mostova
te je obnovljeno i rekonstruirano preko dvije tisuće kilometara
postojećih cesta, piše slobodnadalmacija.hr
Ovi rezultati temelje se na dosljednoj provedbi razvojne orijentacije
hrvatske cestovne infrastrukture koja u ovim kriznim vremenima traži
drugačiji pristup uz stalne prilagodbe ali i donošenje nove strategije
održivog razvitka naših cesta. Na tu temu hrvatski i strani stručnjaci raspravljaju na 5. Hrvatskom
kongresu o cestama u organizaciji Hrvatskog društva za ceste Via Vita
koji se do srijede održava u cavtatskom hotelu Croatia.
Iako se već godinama govori o, za Hrvatsku strateški važnoj
(auto)cestovnoj poveznici od Ploča do Dubrovnika, odnosno o cestovnoj
nepovezanosti juga sa ostatkom Hrvatske, predsjednik Uprave Hrvatskih
cesta Josip Škorić u Cavtatu je istaknuo da Hrvatske ceste poduzimaju sve radnje da se taj projekt ponovno aktivira.
– Autocesta do Ploča, prema mojim saznanjima, biti će puštena u promet
sljedeće godine. Pitanje politike te međunarodnih odnosa je strategija
kojim će koridorom autocesta doći do Dubrovnika: hoće li to biti kroz
Popovo polje u BiH ili će ona u cijelosti ići kroz Hrvatsku što je
nastojanje hrvatske Vlade.
To je dakle, dio i dogovora između dvije države. U pitanju se europski
koridori i vjerojatno je da nećemo moći sami donijeti odluku.- kazao je
predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić naglasivši da Pelješki
most nije “pelješki” već je on Hrvatski most. – To je most koji će spojiti hrvatsku državu na dijelu gdje je ona
geografski prekinuta te ima i svoje strateško mjesto u povezivanju
hrvatskih cesta u jednu cjelinu.- kazao je Škorić naglasivši da je prema
odluci Povjerenstva za ceste novi rok izgradnje 2017. godina.
Na kongresu o cestama kroz sljedeća dva dana više od 400 domaćih
i stranih stručnjaka raspravljati će o najaktualnijim temama i
problemima kao i prostorima mogućih djelovanja na području cestovne
infrastrukture.
– Jug Hrvatske je još uvijek prometno i cestovno izoliran a mi ćemo
napraviti sve da to više ne bude tako. Bilo je dosta rasprava i kritika
oko gradnje Pelješkog mosta, ali odluka je donesena i most će se graditi
kao i pristupne ceste. Time će se ostvariti prva faza spajanja juga
Hrvatske sa ostalim dijelom, kazao je predsjednik Hrvatskog društva za
ceste Via Vita Željko Vivoda, naglasivši kako je prioritetna gradnja
brze ceste Doli-Dubrovnik dok će se s gradnjom autoceste do Dubrovnika
ipak – morati pričekati.
SD/eZd
