Velike banke imaju bolje instrumente osiguranja kroz police osiguranja ili nekretnine. Veća izloženost kreditiranju državi automatski svrstava te kredite u nerizične
Privredna banka ostvarila je u devet ovogodišnjih mjeseci 767,5 milijuna kuna dobiti,
čak oko 200 milijuna kuna više nego lani u istom razdoblju. Na kraju
prošle godine ostvarila je neto dobit od oko milijardu kuna, a prema
sadašnjoj računici, istu razinu dobiti banka bi mogla ostvariti i ove
godine, piše dalje.com
Zagrebačka banka ostvarila je u devet mjeseci neto dobit od visokih
milijardu kuna što je također nešto više od 200 tisuća u odnosu na isto
razdoblje lani. To pokazuje kako kriza, koja se u bankarskom sektoru osjeća kroz sve
veću razinu nenaplaćenih kredita, pa stoga i potrebnih većih
rezervacija, ipak nije uzdrmala njihovo poslovanje. A veća dobit
rezultat je većih prihoda od kamata, jer je povećano kreditiranje, ali
ne i prevelika potreba izdvajanja novca u rezervacije jer su mnogi
krediti prebačeni u dugoročne ili su bolje osigurani.
No, to je podatak za samo dvije najveće banke na tržištu, koje kao i
sve ostale velike banke imaju lakši pristup dugoročnim izvorima
financiranja i disperziji rizika. “Veći
problemi sigurno će se osjetiti kod malih i srednjih banaka”, smatra
analitičar Damir Novotny. A viceguverner HNB-a Davor Holjevac kaže kako
treba pričekati kraj godine jer devet mjeseci nije realan pokazatelj s
obzirom na to da su mnoge banke zaradile zbog, primjerice, turizma i mjenjačkih poslova koji su im
donijeli ekstra prihode, a da tek na kraju godine slijedi čišćenje, čija
će slika ovisiti o stanju u cijelom gospodarstvu.
Najveći rast te dvije banke imale su od kamatnih prihoda – Zaba za
čak 361 milijun kuna, a PBZ za oko 250 milijuna kuna u odnosu na isto
razdoblje lani. No dok je PBZ imao veće prihode od provizija i naknada, u
Zabi su one smanjene. Iako kamate nisu ove godine rasle, poraslo je kreditiranje, prije
svega tvrtkama. Primjerice, u Zabi krediti su veći u devet mjeseci 4,3
posto.
Velike banke imaju i bolje instrumente osiguranja kroz police
osiguranja ili kolateral kao što je nekretnina. Osim toga, i veća
izloženost kreditiranju državi automatski svrstava te kredite u
nerizične. Zbog toga velike banke i nemaju veće potrebe izdvajanja posebnih
sredstava u rezervacije, a male i srednje da, jer nemaju prevelik izbor
dogovora s klijentom. Osim toga, velike banke imaju razvijenije
kartičarsko poslovanje uz pomoć kojeg se mogu odobravati krediti uz
znatno veće kamate od prosječnih na tržištu, iznad 10 posto, objašnjava
Novotny.
dalje.com/eZd
