Već u 2012. godini pripremio bi i proveo otpuštanje viška zaposlenih u državnom sektoru za 15 posto, a otpremnine za 36.000 ljudi bi se financirale pozajmicom od Svjetske banke
Jedan od najcjenjenijih poreznih stručnjaka u RH
objavio je svoj politički program iako se neće natjecati na izborima.
No, sudeći po uvažavanju na koje nailazi kod brojnih naših poduzetnika,
možda nije loše upoznati se s njegovim prijedlozima i bolnim rezovima
koji tjeraju na usklik: ‘Jao!’, piše danas.net.hr
Hrvoje Zgombić,
stručnjak za porezni sustav, čije savjete koristi niz moćnih korporacija
u Hrvatskoj – od farmaceuta, osiguravatelja, bankara i naftaša do
državnih poduzeća i medijskih kuća – i sam ima politički program koji
daruje političkoj areni, uz uvjet da ga se ne mijenja. Šef Zgombić & Partners Groupa i sam priznaje da se mnogima
može činiti da je “ovaj politički program naivan, romantičan ili
neprovediv; drugi bi pak mogli reći da štiti kapital, a ne građane”, no
uvjerava sve zainteresirane da su njegove namjere poštene te da on
vjeruje da je provediv.
U Općim okvirima tako stoji obećanje da će se kandidat koji se bude
ravnao po njegovom programu birati samo na jedan mandat – do 2015.
godine.
“Nikad si neću dopustiti da ljubim vlast, a budem li ipak, otići ću
onog jutra kad ta ljubav nadvlada ljubav prema građanima i vlastitom
narodu!”, stoji dalje.
Obećava i da će internet biti dostupan svima, i to besplatno!
Nadalje, u pravnim osnovama navodi da će “novčane kazne, prekršaje i
zdravstvene usluge građani plaćati prema imovinskom cenzusu kućanstva”.
“Neće biti tolerancije za opći i organizirani kriminal, prodaju
droga, kupnju seksualnih usluga i navijačke nerede, ali će se snažno
raditi na prevenciji tih društveno neprihvatljivih ponašanja”, piše u
programu.
Obećava
da Ustavni sud neće biti politička ustanova, zatim jasne porezne
propise, ali i drakonske kazne za neplaćanje poreza s rokom zastare od
deset godina. Svako bi kućanstvo moralo do zadnjeg dana u godini predati
podatke o imovini, a ako imovina pojedinca premašuje milijun eura,
potrebna bi bila i izjava o izvoru financiranja.
U gospodarskom dijelu dolazimo do onog što se da protumačiti kao rad u interesu kapitala.
“Neću se zauzimati za ekonomsku jednakost građana. Obično se
ekonomsku nejednakost nastoji smanjiti progresivnim oporezivanjem.
Protiv sam takvog oporezivanja jer: (a) guši razlike u pozitivnim
sposobnostima među ljudima, i (b) nema dokaza da progresivni porez,
preko sustava prevaljivanja, ne završava kao teret svih, tj. prevaljiv
je na jednaki način kao i svaki drugi porez. Neću poprijeko gledati na
one koji puno zarađuju ili puno imaju, ali ću se svim svojim silama
zauzimati da oni siromašniji imaju dva, pet ili 10 puta više”, navodi
Zgombić.
“Špekulativni poslovi neće biti dopušteni ili će biti visoko
oporezovani”, nastavlja. “Neće biti razlike između prava domaćih i
stranih ulagača… Bit će jednako teško (ili lako) otpuštati kao i
zapošljavati. Između toga dvoga neće biti razlike. Neće se propisivati
zajamčene minimalne plaće”, nadalje piše.
To tumači tezom da je rad u Hrvatskoj skuplji od onog u drugim
zemljama, pa će hrvatski proizvođač propasti, a njegovi radnici bit će
nezaposleni, jer je cijena koštanja proizvodnje tih cipela veća od one
koju ima inozemna konkurencija.
Donio bi i zakon o obveznoj izmjeni kolektivnih ugovora, no ne navodi kakvoj izmjeni.
Decentralizirao
bi Hrvatsku i dopustio četirima najvećim regijama da imaju svoje
“sabore” i “vlade”, čiji bi članovi imali imunitet za slobodu govora
(imunitet bi imali i novinari koji bi izvještavali o zaštićenima
imunitetom!). Dopustio bi im da kroje vlastite porezne propise, a
decentralizirali bi se i prihodi. Garantira veću otvorenost središnje
vlasti, koja bi jedino odluke koje se tiču nacionalne sigurnosti
donosila na zatvorenim sjednicama. Što se tiče državnih financija, rashodi države bi se do 2015. popeli
na gotovo 137 milijardi kuna, ali prihodi bi trebali biti oko 140
milijardi kuna, jer bi BDP rastao na investicijama u privatnom sektoru i
nastavku investicija od strane države.
Već u 2012. godini pripremio bi i proveo otpuštanje viška zaposlenih
u državnom sektoru za 15 posto, a otpremnine za 36.000 ljudi bi se
financirale pozajmicom od Svjetske banke. Jednako toliko otpuštanja bi
bilo i u državnim poduzećima, ali trošak bi snosila poduzeća.
Zbog toga predviđa rast nezaposlenosti s oko 16 posto u 2011. na
18-ak posto u 2012., nakon čega bi nezaposlenost strmoglavo počela
padati na do samo 8 posto u 2015. godini.
Predlaže i smanjenje mirovina viših od 3.000 kuna, privremeno povećanje stope PDV-a na 26 posto sredinom
2012. na najviše 12 mjeseci zbog smanjenja deficita. Rashodi za kamate u
2013. godini rastu zbog nominalnog rasta javnog duga, navodi, ali
povećavaju se izdaci za ceste, željeznice i znanost, s naglaskom na
tehnološki usmjereno visoko obrazovanje.
danas.net.hr/eZd
