U Hrvatskoj do 42 dana troškove bolesti radnika snosi poslodavac, a nakon toga HZZO. U prošloj godini HZZO je za naknade isplatio više od milijardu kuna
U zemlji u kojoj je odlazak na bolovanje gotovo nacionalni sport – s tim
da tu nema straha da ćemo ispasti iz europskog vrha – kad vas netko
uvjerava da na relativno jednostavan način može smanjiti broj bolovanja
za trećinu, pomislit ćete da se šali ili lupeta bez veze. Ali ako vam
usto još predoči konkretne dokaze, tad ga možete samo u čudu gledati.
Upravo je to nama priredio Damir Kovačević, direktor Mediserva,
tvrtke koja se narodski rečeno bavi – rezanjem bolovanja, iako to
njezin osnivač radije naziva ‘redukcijom troškova bolovanja’, i po tome
su jedinstveni u Hrvatskoj.Njegova ekipa je u proteklih nekoliko mjeseci boravila u Ini. Uzela je
pod svoje jedan sektor od 600 zaposlenih te je broj dana bolovanja
smanjila za čak 40 posto u odnosu na isto razdoblje lani. ‘Riječ je o pilot-projektu. Visoki postotak redukcije je rezultat udarne doze mjera
implementiranih na određenu ciljnu skupinu. Realno, na duže staze,
uštede na troškovima bolovanja iznose oko 30 posto’, kaže Kovačević
čija tvrtka i dalje nastavlja svoj posao u našoj najvećoj kompaniji s
tim da će ga još i proširiti.
Osim Ine Mediservovi, rezači su ‘pilotirali’ u još nekim domaćim
tvrtkama, ali zbog ugovora njihova imena ne može otkriti. Među njima
bilo je i jedno veće državno poduzeće u kojem su u godinu dana, i to
koristeći samo dio dostupnih alata, smanjili dane bolovanja za 36
posto, čime je ušteđeno više od 12 milijuna kuna. U čemu je zapravo kvaka, kako radi Kovačevićeva metoda? On je ustanovio
da postoje dva glavna generatora nepotrebnog bolovanja. Prvi je sporost javnog zdravstvenog sustava.
Veći dio bolovanja radnik provede u čekanju da od liječnika opće prakse
dođe na pregled kod specijalista. Ovisno o regiji gdje se živi, to se u
prosjeku rastegne na desetak dana.
Drugi glavni uzročnik bolovanja su zlouporabe. ‘Kod nas
imate jednu simpatičnu situaciju. U Dalmaciji broj dana bolovanja raste
s početkom turističke sezone, u Istri to prati početak branja jabuka u
Italiji, u Slavoniji početak poljoprivrednih radova. Imate toga i po
sektorima. Prijevoznici tako imaju najviše problema u svibnju i lipnju
kad kreću ekskurzije za Španjolsku. Tad broj bolovanja vozača autobusa
poraste za 30 posto’, objašnjava Kovačević. Osim želje za dodatnom zaradom, što je sve češći razlog kako je
gospodarska situacija teža, zlouporabe su i posljedica, mišljenja je, našeg mentaliteta, a dijelom i loših uvjeta rada.
U Hrvatskoj do 42 dana troškove bolesti radnika snosi poslodavac, a
nakon toga HZZO. U prošloj godini HZZO je za naknade isplatio više od
milijardu kuna. Uzima se da su bolovanja kraća od 42 dana dvostruko
učestalija, pa Kovačević procjenjuje da su poslodavci potrošili dvije
milijarde kuna. Kad se u obzir uzmu i neizravni troškovi bolovanja (pad
produktivnosti, troškovi zamjenske radne snage), prema njegov računici,
Hrvatsku bolovanja godišnje koštaju pet milijardi kuna.
Lani je svaki radni dan na bolovanju je bilo gotovo 50.000 radnika, a
još porazniji je podatak da je broj dana bolovanja po zaposleniku bio
skoro 16 dana, dok je europski prosjek šest do osam dana. ‘Veći problem od lažnih bolovanja je sporost zdravstvenog sustava.
Zlouporabe možete riješiti na razne načine. Veliki broj poslodavaca
koristi destimulacije, idu na minimum isplate plaća. To je dobra stvar za reguliranje nekih zlouporaba ali tako kažnjavate i dobre radnike’, ističe Kovačević. Zbog toga je najvažniji alat njegovog programa za redukciju bolovanja
skraćivanje čekanja na pretrage, ali i bolja kontrola onoga što rade
obiteljski liječnici.
Mediserv usko surađuje s Hrvatskim zavodom za zdravstveno
osiguranje (HZZO) kojemu dostavlja podatke da je radnik bio na obradi
preko Mediservove mreže (čini je 40-ak privatnih ordinacija širom
zemlje). Prilikom sljedeće redovne kontrole bolovanja kontrolor HZZO-a
može provjeriti je li obiteljski liječnik postupio prema nalazima specijalista i drugoj dostavljenoj dokumentaciji. Kad je riječ o zlouporabama, najtvrđi orasi su, rezači ih od milja zove,
‘armirani’ – radnici koji su na bolovanju više od dvije godine. Ovisno o
tvrtki, takvih je na tisuću zaposlenih dvoje do petero. Radi se izuzetno kreativnim pojedincima koji su našli način da iskoriste rupe u sustavu.
Na početku svog rada u nekoj tvrtci ekipa Mediserva napravi analizu
koliki je izravni i neizravni trošak bolovanja. Nakon godinu dana, po
istim parametrima, koje je prihvatio poslodavac, napravi se nova
analiza. Razlika koja se pojavi je ušteda od koje 20 do 40 posto odlazi
Mediservu. ‘Uspjeli smo to riješiti tako da smo poslali radnika kod drugog
psihijatra koji je imao oprečno mišljenje, a istodobno smo zapriječili
da dobije godišnji usred bolovanja te je bio prinuđen pojaviti se pred
komisijom. Pri rješavanju ovakvih slučajeva angažiramo liječnike,
pravnike i stručnjake za ljudske resurse’, kaže Kovačević.
