Na samom otvorenju, prvog dana trećeg izdanja gastronomskog spektakla "Tuna, sushi & Wine festival", jedan od uzvanika i gostiju bit će hrvatski ministar turizma Gari Cappelli.
Svojim dolaskom na zadarsku manifestaciju ministar Cappelli
dao je potporu ovom jedinstvenom projektu i jednom od rijetkih
koji se događa na jadranskim destinacijama u zimskom periodu. A
to je dio priče koju Ministarstvo podržava kroz projekt Hrvatska
365.
Gospodine Cappelli, kako procjenjujete značaj Tuna, Sushi
& Wine festivala – u zimskom periodu i duboko u posezoni – s
obzirom da je Zadar, prije svega, ljetna destinacija?
Održavanja manifestacija izvan ljetne sezone izuzetno je važno za
destinaciju, ali i za cjelokupni turizam naše zemlje jer je
sezonalnost još uvijek jedan od glavnih izazova s kojim se
borimo. Iako je primjetan trend produljenja sezone van ljetnih
mjeseci, upravo je stvaranje zanimljive i drukčije ponude poput
raznih gastro, kulturnih i sportskih manifestacija ključno za
dodatno snaženje tog procesa. Vrijeme je da počnemo govoriti o
turističkoj godini jer Hrvatska ima sve preduvjete za to. Osim
obale, imamo predivnu i zanimljivu unutrašnjost, pa uz jačanje
kvalitete usluge, ali i same ponude, vjerujem da Hrvatska u
narednim godinama može postati cjelogodišnja turistička
destinacija.
Najavili ste pojačane aktivnosti za produljenje sezone i
iskorak prema azijskim tržištima. Je li Tuna, Sushi & Wine
festival – kao spoj gastronomsko-turističkog te eventa kulturne i
gospodarske razmjene – priča koja ide u tom smjeru?
Svakako. Tuna, Sushi &Wine festival odličan je mamac za
turiste, kako domaće, tako i strane, posebice kada je riječ o
gostima iz Japana te ostalih dalekih tržišta. Prilika da posjete
Hrvatsku, odnosno tradicionalno ljetnu destinaciju u ovim zimskim
mjesecima, savršen je način da upoznaju i ostale ljepote Zadra,
ali i cijele Dalmacije.
Očekivani povratak mediteranskih destinacija poput
Tunisa, Maroka i Alžira na turističko tržište, kao i Turske i
Grčke sa stabilnijim političkim prilikama, može predstavljati
određeni gubitak europskih gostiju. Je li značajnije osvajanje
azijskog tržišta pravi put da Hrvatska ne osjeti takve
promjene?
Hrvatska se do sada dovoljno snažno etablirala na svjetskoj karti
turističkih odredišta, a turistički promet i financijski
pokazatelji koje ostvarujemo dokaz su da smo jedna od
najtraženijih destinacija na Mediteranu, a i šire. Prema
informacijama koje nam stižu sa sajmova, ali i prema trenutnom
stanju bookinga, Hrvatska je i dalje popularna, aktualna i
tražena destinacija. Također, prema nedavno objavljenom vodiču za
kampove njemačkog ADAC-a, za turiste iz Njemačke druga smo
najpopularnija destinacija, što je važan podatak budući da su nam
Nijemci najčešći gosti. Dobre vijesti stižu nam i iz Ujedinjenog
Kraljevstva gdje Hrvatska ima najveći porast od svih destinacija.
Budući da je siječanj mjesec jakog bookinga u UK , to su jako
dobri pokazatelji. Uz 19 novih letova iz UK za 2017. godinu,
mislim da će sezona biti dobra! Također, posjetio sam i Francusku
te se susreo sa svim većim igračima na njihovom tržištu koji
također ulijevaju optimizam. Naravno, uz prioritetno europsko
tržište, svjesni smo potencijala dalekih tržišta, posebice Azije
koja za nas ima ogroman turistički potencijal, posebice kada
govorimo o dolascima izvan ljetnih mjeseci. Stoga se svake godine
provodi pojačana promocija i na udaljenim tržištima. Otvaranje
novih tržišta nam je apsolutni prioritet. Tako ćemo u svibnju
posjetiti Kinu, gdje zajedno sa Slovenijom imamo radionice i
predstavljanje naših destinacija. Također, razmišljamo o
otvaranju ureda Hrvatske turističke zajednice u Šangaju, zajedno
s našom gospodarskom komorom.
Ima li projekt TSWF-a punu stručnu i marketinšku
podršku od strane ministarstva turizma?
Ministarstvo i ja osobno podržavamo turističke inicijative i
projekte koji imaju pozitivan karakter i pridonose razvoju
turizma u pojedinoj destinaciji. Odličan je to primjer drugima da
uz sustavno planiranje te predan i kreativan rad, poslovanje ne
mora biti svedeno isključivo na ljetne mjesece, kao što je još
uvijek primjer kod nekih odredišta. Želimo li biti konkurentni,
moramo stvoriti motive dolazaka turista, kvalitetan sadržaj
koji stvara doživljaj i potiče emocije zbog kojih će se turisti
ponovno vraćati u našu zemlju.
Najbolji i najskuplji hoteli sa četiri ili pet zvjezdica
su za oko tri tjedna puniji od hotela s, primjerice, tri
zvjezdice. Je li ispravan zaključak da se gradnjom luksuznih
hotela postiže ne samo bolja popunjenost tijekom godine, već i
postiže veći turistički i ugostiteljski standard za cijelu
destinaciju? Dakle, bolji restorani ili privatni smještaj višeg
standarda, ili općenito govoreći – hoteli kao generatori
turističkog razvoja …
Točno, smještajni kapaciteti više kategorije imaju puno bolju
popunjenost. Razlog tome je u činjenici što primjerice apartmani
i hoteli visoke kvalitete turistima nude brojne dodatne
mogućnosti i dodatni sadržaj. Danas više nije dovoljno turistu
ponuditi ručnik i suncobran za plažu, već moramo biti
kreativniji, inovativniji. Moramo omogućiti turistu poseban
doživljaj koji će dugo pamtiti i zbog kojeg će se vraćati u
destinaciju. Ove godine u Hrvatskoj će se otvoriti oko 50 novih
ili obnovljenih hotela, uglavnom visoke kategorije i svakako da
će sva ta ulaganja imati pozitivan doprinos na razvoj pojedine
destinacija, ali i nacionalni turizam u cijelosti.
Najavili ste povećanje investicijskog programa sa 676
milijuna eura na 800 milijuna, odnosno 300 milijuna iz javnog
sektora. U što će se ulagati?
Tvrtke će investirati najmanje oko 511 milijuna eura u svoje
turističke projekte, dok će javni sektor, odnosno županije,
gradovi i općine s njihovog područja investirati 306 milijuna
eura. Investicije se planiraju u cijeloj Hrvatskoj, pa i u onoj
kontinentalnoj, a većinu će kao i u 2016. investirati privatni
sektor. Dakle, u daljnje povećanje kvalitete objekata, sadržaja
ponude, u nove objekte te u obnovu postojećih. Osim otvaranja
novih hotela, govori se i o prvom kongresnom centru u šibenskom
“Solarisu”, nekoliko family resorta i novih kampova,
interpretacijskih i centara za posjetitelje.
Tko će biti najznačajniji investitor i o kojim je
projektima riječ?
Najveći pojedinačni investitor u ovoj godini je “Valamar” u Rapcu
koji će uložiti oko 753 milijuna kuna, čime se Rabac želi
pozicionirati u vodeću odmorišnu destinaciju visoke kategorije. U
Zagrebačkoj županiji planira se adaptacija hotela “Royal Airport”
te izgradnja hotela “Garden Hill” u Velikoj Gorici, čije se
otvorenje planira u rujnu 2017. Kada je riječ o kontinentu, u
Krapinskim Toplicama počinje izgradnja novog hotela sa četiri
zvjezdice, kao i rekonstrukcija hotela “Villa Magdalena”; u
Stubičkim Toplicama “Terme Stubaki” obnavljaju hotel “Matija
Gubec”, a počinje i izgradnja novog hotelijersko-turističkog
centra “Stubaki”. U Termama Jezerčica planira se početak
izgradnje dodatnih 66 soba te dodatni vanjski bazen. U hotelu
“SE-MI” u Velikom Trgovišću planira se izgraditi depandansa
hotela s 30 soba, wellness, sala za sastanke te Zagorski podrum,
kao i bazen i konferencijska sala. Na obali, “Jadran Crikvenica”
planira rekonstrukciju hotela “Esplanade” i podiže kategoriju na
četiri zvjezdice. Pored toga, adaptira staru zgradu hotela
“Slaven” kojega podiže na tri zvjezdice, investira u hotel
“Katarina” s ciljem brendiranja kao lječilišnog hotela te izvodi
treću fazu uređenja hotela “Omorika”.
Zadarski hoteli?
U Zadru počinje prva faza ulaganja “Dogus” grupe u hotel
“Maraska” s pet zvjezdica, a “Falkensteiner” ulaže u hotele
“Punat” te u kamp s pet zvjezdica na “Boriku” . Do
ljeta treba završiti rekonstrukcija palače Cedulin u novi
Turističko informativni centar, a do početka iduće godine
izgradnja putničkog terminala luke u Gaženici. Također,
u Dubrovniku se planira proširenje kapaciteta i novih sadržaju
hotela “More”, ulaže se i u hotel u “Importanne Resortu”, hotele
“Plat” te “Hotel Excelsior”. U Istri se sveukupno planira oko 200
milijuna eura privatnih investicija, a pravi investicijski boom
očekuje se i u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Više o festivalu pronađite na službenoj web
stranici: www.sushifest.zadar.travel
