Osim za potrebe navodnjavanja, ova bi akumulacija služila i za zaštitu od bujica koje na tom području povremeno znaju nanijeti velike štete
Sve je izglednija gradnja drugog velikog akumulacijskog jezera na
zadarskom području, nakon akumulacije kod Suhovara koja se počela
uređivati prije 40 godina, piše slobodnadalmacija.hr
Vlačine su prije godinu dana dovršene, a sad se priprema dokumentacija za akumulaciju Kotao, u Kulsko-korlatskom polju.
Ministarstvo zaštite okoliša je ovaj tjedan odobrilo projekt, utvrdilo
da se akumulacija može graditi uz strogo pridržavanje uvjeta zaštite
okoliša.
– Važan je to korak u realizaciji ovog velikog projekta jer je riječ
o akumulaciji za napajanje više od 200 hektara poljoprivrednih površina
u neposrednoj blizini, a sustav će imati funkciju i u zaštiti od
bujica. Sad slijedi izrada idejnog i glavnog projekta i sve druge
pripreme za aplikaciju za sredstva iz strukturnih fondova EU-a jer se
radi o uistinu velikom projektu bez kojeg neće biti moguća suvremena
poljoprivredna proizvodnja- kaže Danijel Segarić,
pročelnik za poljoprivredu Zadarske županije, koja je do ove faze vodila
projekt, a sad će ga zbog veličine preuzeti Hrvatske vode.
Prema projektu Vodoprivredno-projektnog biroa iz Zagreba,
akumulacija bi bila smještena na krajnjem sjeverozapadnom dijelu
Kulsko-korlatskog polja, neposredno uz izvorišnu zonu vodotoka Klićevice
kojeg čine tri vrela (Bijeli vir, Kotao i Ljuljevac). Slijevna površina s koje će dotjecati voda u akumulaciju Kotao
predviđena je u površini od 14,6 četvornih kilometara, s tim da će biti
izgrađen i lateralni kanal za kontroliranje puštanja voda u akumulaciju.
Naime, osim za potrebe navodnjavanja, ova bi akumulacija služila i za
zaštitu od bujica koje na tom području povremeno znaju nanijeti velike
štete, a i nizvodno uz tok Klićevice. Predviđa se gradnja zemljane brane dužine 720 metara i visine do 10
metara, a u akumulaciji bi se moglo prikupiti 1,8 milijuna prostornih
metara vode. To znači da bi po količini vode ova akumulacija bila gotovo
dvostruko veća od Vlačina.
S tom količinom vode moguće je navodnjavati 500 hektara poljoprivrednih
površina. Sam prostor planirane akumulacije Kotao zauzima površinu od 60
hektara, a to je svega 2,9 posto Kulsko-korlatskog polja. Projektanti su procijenili da bi samo zemljani radovi mogli stajati oko
deset milijuna kuna, no značajnu stavku će sigurno činiti i otkup
privatnih parcela na području buduće akumulacije koje čine oko 80 posto
predviđene površine, a riječ je o neobrađenom poljoprivrednom zemljištu.
A tu je još sustav za navodnjavanje ne samo uz samu akumulaciju nego i
nizvodno, sve do Vranskog bazena koje bi se također dijelom moglo
navodnjavati iz Kotla. – Izvjesno je da bi najveći korisnik mogao bit Badel koji na padinama
prema Korlatu ima 110 hektara vinograda, a planira podići još 90
hektara. A tu su i brojna obiteljska gospodarstva na području Smiličića
koja podižu trajne nasade – kaže Segarić. Akumulacija Kotao je svakako vrlo zahtjevna investicija koja čeka
potporu europskih fondova, investicija bez koje nema budućnosti za
ozbiljnu poljoprivrednu proizvodnju u Ravnim kotarima.
SD/eZd
