Razlozi za poskupljenja vjerojatno su različiti od tvrtke do tvrtke, no barem u slučaju dviju vodećih pivovara jasno je da nije u pitanju niska profitabilnost
Strahovi potrošača obistinit će se čak i bez
povećanja stope PDV-a, koje je za ožujak najavila Kukuriku vlada, jer je
u Hrvatskoj već krenuo val poskupljenja, doznao je tportal, pribavivši
najnovije cjenike nekoliko velikih dobavljača i proizvođača.
Dio novih
cjenika počet će se primjenjivati od 1. veljače, a dio ih je već stupio
na snagu kroz proteklih mjesec dana, ali će ih potrošači tek ovih dana u
punoj mjeri osjetiti, nakon što trgovački lanci potroše zalihe
nabavljene po starim cijenama.
Nove cjenike u posljednjih mjesec dana trgovačkim lancima dostavili su mliječna industrija Dukat, najveća domaća konditorska industrija Kraš te Karlovačka pivovara, koja u tome slijedi konkurentsku Zagrebačku pivovaru, čiji su proizvodi poskupjeli još u jesen. Uz te proizvođače, nove su cjenike trgovcima poslali i distributeri Beiersdorfa (kozmetička marka ‘Nivea’), Henkela (kozmetičke marke ‘Fa’, ‘Solea’ i druge) te Procter & Gamblea (marke ‘Ariel’, ‘Pampers’, ‘Gilette’ i niz drugih) pri čemu primjena poskupljenja počinje od 1. veljače.
Kao što Karlovačka pivovara višim cijenama slijedi tržišnog lidera Zagrebačku pivovaru, tako je i Henkel
na tržištu kozmetike brzo odgovorio na poskupljenja ‘Nivee’, a za
očekivati je da bi konkurencija na sličan način mogla pratiti i
poskupljenje deterdženata, sredstava za čišćenje i drugih proizvoda
P&G-ja, koji je lider na tom tržištu, pa se može ustvrditi da se
doslovno radi o lančanom poskupljenju niza potrošačkih roba. Kada je riječ P&G-ju, čije robu na hrvatskom tržištu distribuira Orbico Branka Roglića,
on je još 1. rujna prošle godine poskupio veliki dio proizvoda, a ovog
puta ne poskupljuju samo artikli koji su tada bili zaobiđeni, nego i
mnogi od onih koji čija je cijena već tada bila povećana.
Različiti ‘Ariel’ deterdženti od 1. veljače poskupjet će u većini slučajeva oko osam posto,
iako su im koncem ljeta cijene već bile porasle između dva i osam
posto, pa će, primjerice ‘Ariel White Flower’ od četiri kilograma, koji
je prošlog kolovoza u veleprodaji stajao 61,16 kuna, sada stajati 71,87
kuna, što je ukupno poskupljenje od 17,5 posto. Slično je i s
deterdžentima ‘Tide’ i ‘Dreft’ te šamponima ‘Pantene’ koji također
poskupljuju po drugi put u pet mjeseci. Orbico ovom prilikom neće ponovo
povisiti cijene ‘Pampers’ pelena, ‘Always’ uložaka i šampona ‘Head
& Shoulders’, ali će zato poskupjeti marke ‘Lenor’, ‘Old Spice’ i
‘Gillette’, koje je su bile zaobiđene prilikom rujanske izmjene cjenika.
Beiersdorf Hrvatska poskupit će od 1. veljače veliku većinu
‘Nivea’ proizvoda za oko tri i pet posto, a u nekoliko slučajeva i za 10
posto, dok se poskupljenja konkurentskog Henkela (‘Fa’, ‘Solea’,
‘Syoss’, ‘Palette’ i ‘Gliss’) kreću najčešće oko pet i deset posto, a u
nekim slučajevima i znatno više, pa će, primjerice, ‘Solea’ krema od 150
mililitara u veleprodaji poskupjeti sa 10,65 na 12,08 kuna.
Novi cjenik Karlovačke pivovara stupio je na snagu 10
siječnja, pri čemu nije poskupio ‘Heineken’, ali je ‘Karlovačko pivo’
uglavnom poskupjelo između četiri i pet posto, ovisno o ambalaži.
Zagrebačka pivovara još je u jesen poskupjela većinu svojih piva
(‘Ožujsko’, ‘Tomislav’, ‘Staropramen’, ‘Beck’s’, ‘Stella’, ‘Leffe’) u
različitim postocima, sve do šest posto.
Krašova poskupljenja aktivna su od 2. siječnja i obuhvaćaju
veliki broj proizvoda uglavnom u rasponu od četiri do 10 posto, ali je
primjerice, kakao prah poskupio čak 30 posto. ‘Dorina’ mliječna čokolada
od 100 grama skuplja je za 5,1 posto, linija ‘Čoksa’ za 10 posto,
‘Bajadera’ od 200 grama za osam posto, a keksi ‘Petit Beurre’ od 200
grama za 12 posto. Dukat je koncem prošle godine povećao cijene dijela
proizvoda, najčešće za manje od pet posto. Mlijeko je većinom
izostavljeno, ali su skuplji neki jogurti, namazi, maslaci i sirevi, pa
je primjerice ‘Ribanac’ od 40 grama skuplji za 5,47 posto.
Razlozi za poskupljenja vjerojatno su različiti od tvrtke do tvrtke, no
barem u slučaju dviju vodećih pivovara jasno je da nije u pitanju niska
profitabilnost jer im se čista dobit godinama kreće na razini četvrtine
prihoda.
