Analitičari RBA kažu kako je potvrda najnižeg investicijskog rejtinga
rezultat činjenice da je novim proračunom za 2012. ipak planirano
nominalno smanjenje rashoda za 2,8 posto, odnosno 3,4 milijarde kuna.
To bi, uz predviđen nominalni rast prihoda
od 1,5 posto, trebalo rezultirati i smanjenjem deficita proračuna opće
države s 5,5 posto u 2011. na 3,8 posto u 2012. Dodaju kako bi se u
slučaju ostvarenja planova stvorili uvjeti za održivu fiskalnu politiku
odnosno održivu dinamiku rasta javnog duga. Kao pozitivno ocjenjuje se
pristupanje Hrvatske EU.
– Međutim, u svom izviješću Fitch
izražava sumnju u plan ostvarivanja prihoda, osobito u uvjetima
očekivanog pada gospodarstva od 1 posto te smatra da će za ostvarivanje
planiranog deficita Vlada morati dodatno smanjiti rashode. Kreditna
agencija Fitch stoga očekuje dodatne mjere, fiskalne i strukturne, koje
bi prema njihovom očekivanju mogle biti obznanjene u rebalansu proračuna
tijekom srpnja. U slučaju odstupanja od navedenih planova postoji
vjerojatnost pada rejtinga – kažu RBA analitičari te dodaju kako je
izgledno da zadržavanje investicijskog rejtinga uvelike ovisi o obećanju
Vlade da će provesti reformu na tržištu rada do sredine ove godine što
bi u tom slučaju podržalo rast gospodarstva u srednjoročnom razdoblju, prenosi Lider Press .
Upravo
reforme koje bi omogućile održiv rast i razvoj biti će ključne prilikom
slijedeće ocjene kreditnog rejtinga Hrvatske. U RBA kažu kako će u
pogledu monetarne politike u uvjetima mogućih pritisaka platnu bilancu
RH zadržavanje dovoljne razine međunarodnih pričuva biti ključno kod
ocjene rejtinga.
– U slučaju realizacije najavljenog zaduživanja
države na inozemnom tržištu odnosno izdanja euroobveznice smatramo da će
razina međunarodnih pričuva biti na zadovoljavajućoj razini. Kao
posljedica posljednje odluke Fitcha razlika u zahtijevanim prinosima
između hrvatskih euroobveznica i referentnih vrijednosnica se suzila,
što je osobito bilo izraženo kod dolarskih izdanja – pojašnjavaju.
Inače,
navedeno predstavlja tek nastavak trenda započetog u drugoj polovici
siječnja, pa su i spreadovi suženi za oko 100bb. Isti trend slijede i
razlike prinosa na premiju osiguranja od kreditnog rizika (CDS) za
petogodišnje državne obveznice. Navedena tržišna kretanja dijelom su
posljedica i poboljšanje likvidnosti na inozemnim tržištima podržane
FED-ovom ekspanzivnom politikom niskih kamatnjaka te posljednjim
dugoročnim operacijama refinanciranja ESB-a (LTRO), kažu u RBA.
