Naziv kuna za hrvatsku valutu izabran je zbog važne uloge koju je u hrvatskoj povijesti imalo korištenje kunina krzna kao sredstva naturalnog plaćanja
Na današnji dan, prije 18 godina, 30. svibnja 1994. godine, uvedene
su kuna i lipa kao sredstvo plaćanja u Republici Hrvatskoj, čime kuna i
lipa danas postaju punoljetne.
Izdavanje kune s podjelom na 100
lipa, koja je zamijenila privremeni hrvatski dinar u omjeru 1:1000,
omogućila je financijska stabilnost uspostavljena uspješnom provedbom
Stabilizacijskog programa započetog u listopadu 1993. godine.
Taj
program je počivao na koordiniranim mjerama monetarne i fiskalne
politike, uz deviznu liberalizaciju i određene strukturne reforme. U
vrijeme hiperinflacije i snažnog pada vrijednosti hrvatskog dinara,
ponuđena je gornja granica vrijednosti njemačke marke prema HRD od
4.444, ali tečaj hrvatskog dinara nije se nikad više približio toj
granici, već je počeo jačati.
Time je u kratkom roku zaustavljena
hiperinflacija od preko 1000 posto godišnje u 1993., i uspostavljena
stabilnost cijena uz 3 postotnu deflaciju na prosinačkoj razini.
Naziv
kuna za hrvatsku valutu izabran je zbog važne uloge koju je u hrvatskoj
povijesti imalo korištenje kunina krzna kao sredstva naturalnog
plaćanja i kasnije obračunske novčane jedinice. Kunino krzno služilo je
kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina ili marturina u
srednjevjekovnoj Slavoniji, Primorju i u Dalmaciji, lik kune nalazio se
na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovci u 13. i 14. stoljeću, kuna je
bila prijedlog za naziv novca Banovine Hrvatske, novac u izdanju
Nezavisne Države Hrvatske i na partizanskim obveznicama u izdanju
ZAVNOH-a.
Detaljne informacije o povijesti te o kovanicama i novčanicama hrvatske kune možete pronaći na numizmatičkom portalu http://www.kunalipa.com
